U petak, 25. ožujka 2011., u 17 sati u dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, obilježit će se pedeseta godišnjica pojave antičasopisa Gorgona. Uz program 'Misli o Gorgoni' posjetitelji će se podsjetiti na važnost časopisa i grupe Gorgona za hrvatsku i međunarodnu suvremenu umjetnost.
vrijeme: 25.03.2011. u 17 sati
mjesto: Zagreb, MSU, Avenija Dubrovnik 17
25. ožujka navršit će se pedeset godina otkako su iz tiska izašla prva dva broja antičasopisa
Gorgona. Time je započela povijest umjetničke neformalne grupe Gorgone čija je intenzivna aktivnost u Zagrebu trajala od 1959. do 1966. godine.
Članovi grupe, ujedno i prijatelji, slikari Josip Vaništa,Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, kipar Ivan Kožarić, teoretičarii kritičari umjetnosti Radoslav Putar, Matko Meštrović, Dimitrije Bašičević Mangelos i arhitekt Miljenko Horvat, neformalno su se družili, ne težeći izravno određenom konceptu ili umjetničkom projektu. Pitanje „Što je i što je bila Gorgona?“ i dalje je otvoreno.
Progarm:
17.00-17.05 uvodna riječ, Snježana Pintarić, ravnateljica MSU-a
17.05-17.50 projekcija dokumentarnog filma Dunje Blažević iz serije TV Galerija „Pet umetnika i Gorgona” Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder,Josip Vaništa; urednica Dunja Blažević, režija Milan-Peca Nikolić, RTB, 1986.
Izlaganja:
17.50-18.20 Dunja Blažević: Iza vidljivog
18.20-18.40 Ješa Denegri: Međunarodno okruženje Gorgone
18.40-19.00 Darko Šimičić: Kronologija Gorgone
19.00-19.30 stanka
19.30-19.45 Iva Rada Janković: Gorgonska aura
19.45-20.00 Ivana Bago: Izvađeni iz gomile: nacrti za odgođenu publiku
20.00-20.12 projekcija dokumentarnog filma: „MSU Zagreb: Gorgona, izložba iz dokumentacije
Josipa Vanište u Gliptoteci HAZU“; autori: Vladimir Petek, Nada Firšt, 2003.
20.12-21.30 razgovor Ješe Denegrija s Josipom Vaništom, Ivanom Kožarićem, Đurom Sederom, Matkom Meštrovićem i sudionicima programa
Moderatorica: Martina Munivrana.
Program „Misli o Gorgoni“ dio je projekta „Digitalizacija ideja: arhivi neoavangardnih i konceptualnih umjetničkih praksi“. Tim projektom stavlja se naglasak na neoavangardne i konceptualne prakse u srednjoj i istočnoj Europi tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, a MSU ih, digitalizacijom umjetničkih časopisa i knjiga umjetnika, želi učiniti dostupnima široj, međunarodnoj publici. Nositelj projekta je Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, a partneri su mu Moderna galerija, Ljubljana, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, Muzej moderne umjetnosti, Varšava.
Projekt podržava
program Kultura 2007-2013 i Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost i kulturu
EACEA.
Julije Knifer: Antikompozicija, 1961. (foto: msu.hr)