Dani Marije Jurić Zagorke 2025.

Program započinje u srijedu, 19. studenoga 2024. u 18.00 h kostimiranom izvedbom „Cvijet za riječ susreće Zagorkine kavanske priče“. Zagorki je publika vjerna već više od stoljeća, a njezin novinarski i spisateljski rad izazivaju divljenje. No što je Zagorka proživljavala kada je pisala svoja djela i članke, što je mogla čuti šuljajući se gradskim ulicama ili pak pažljivo osluškujući žamor kavanskih gostiju? Koje priče o njoj su se iz scenografije kavana proširile u korpus gradskih priča? Koje likove smješta u zagrebačke lokale koji služe kao ogledala društva? U šetnji pod nazivom „Zagorkine kavanske priče“ Kelnerice vas vode na donjogradsku scenu Zagorkina života, a mi Vas pozivamo da na šetnju ponesete i jedan cvjetić i pomognete nam kreirati jedan zajednički znak pažnje namijenjen našoj nenadmašnoj Zagorki. Svoj dolazak možete najaviti na mail mjzagorka1@gmail.com ili isključivo SMS-om na broj telefona 099 340 8840. Tada ćete saznati mjesto sastanka te druge potrebne informacije. Broj mjesta je ograničen. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.
 
U četvrtak, 20. studenoga od 11.00 do 19.00 sati Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke bit će otvoren za javnost. Posjetitelji će moći vidjeti stan u kojem je Zagorka živjela 19 godina, stalni postav, te čuti poznate i manje poznate informacije i priče iz života popularne spisateljice i prve hrvatske novinarke. Memorijalni stan bit će otvoren za javnost i u nedjelju, 23.11. od 13.00 do 19.00 sati.
 
U suradnji s Odsjekom za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever, u petak i subotu, 21. i 22. studenoga održat će se znanstveno-književni skup Dana Marije Jurić Zagorke „Marija Jurić Zagorka - život, djelo, nasljeđe“ na temu „Tko ste vi? (Rodni) izazovi i zamke autorstva“. Autor“ je desetljećima bio nezanimljiva, gotovo tabu-tema u književnoj teoriji, u prvom redu zbog loše reputacije pozitivističke kritike koja se uvelike temeljila na jednostavnom biografizmu i psihologizmu, kao i posljedične prevlasti formalizma u proučavanju umjetnosti. Na tragu Virginije Woolf koja je u Vlastitoj sobi inzistirala na nematerijalnim i materijalnim ograničenjima s kojima su se u povijesti engleske književnosti susretale spisateljice, feministička je kritika od 1970-ih zaokupljena odnosom autorstva i roda. U tom se smislu redovito ispostavlja da je, usprkos proklamiranoj autonomiji umjetnosti, rod autorice presudan za njezin nepravedan tretman te inferioran status u povijesti književnosti i drugih umjetnosti, pri čemu se taj položaj dodatno komplicira presijecanjem roda s klasom, rasom, seksualnošću itd. Zahvaljujući razvoju interneta i društvenih mreža, zainteresirana publika bliža je živućim autorima i autoricama nego ikada prije. Porast parasocijalnih odnosa prati povećani interes za političko djelovanje autora i autorica te društvene i ekonomske uvjete njihova kreativnog rada, što nerijetko rezultira i moralnim vrednovanjem njihova lika i djela. Budući da lakše svjedočimo problematičnim postupcima brojnih autora i autorica, sve se češće raspravlja o (ne)mogućnosti odvajanja autora/autorice i teksta te o etičnosti čitanja (i ljubavi prema) djel(im)a problematičnih autora/autorica. Premda su pod stalnim povećalom javnosti, autori i autorice ipak imaju značajnu korist od izmijenjenih uvjeta književne proizvodnje i recepcije zbog mogućnosti (samo)promocije i konstruiranja vlastitog autorskog brenda na internetu. Istovremeno pratimo kreativni i tržišni boom pripovijedanja u prvom licu, s porastom autobiografskog/memoarskog i sve većom vidljivošću autoteorijskog pisanja kako u publicistici, tako i u znanstvenoj produkciji, dojmom prevlasti autofikcije u suvremenoj književnosti, kao i golemom količinom osobnih i ispovjednih tekstova na internetu. Uvide u problem autorstva čini još složenijim utjecaj tehnologije pri čemu ubrzani razvoj umjetne inteligencije reformulira pitanja o izvornosti, kreativnosti i mašti u umjetničkom radu, dok se suvremena znanost i obrazovanje zbog porasta plagijata na nove načine suočavaju s problemom etičnosti, kao i promjenama samih materijalnih uvjeta rada u znanosti. Kad je pak riječ o Zagorki, njezina je turbulentna biografija istraživačima poput I. Hergešića i S. Lasića često bila privlačnija od njezinih djela, a i danas je izazovno odvojiti utjecajne popularne predodžbe o samoj autorici od tekstova koje je pisala. Stoga će nas, između ostalog, zanimati analize Zagorkina lika - figure odnosno ikone Marije Jurić Zagorke - koju su kreirali kako ona sama svojim autobiografskim i autopoetičkim tekstovima, tako i tuđi narativi o njoj - umjetnički, znanstveni, muzeološki, medijski, popularni itd.
 
U nedjelju, 23. studenoga s početkom u 11.00 h održat će se, u ponešto drugačijem okruženju i tradicionalna šetnja “Zagorkinim tragom kroz Zagreb” u izvedbi Slavice Jakobović-Fribec. Naime, ove godine šetnja je iz prostora grada premještena u prostor Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke, te će poprimiti oblik virtuale šetnje. Trajanje programa: 2 sata. Zbog ograničenog prostora molimo sve zainteresirane da se prijave na mail mjzagorka1@gmail.com ili isključivo SMS-om na broj telefona 099 340 8840. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.
 
Taj isti dan, u nedjelju, 23. studenoga vodimo vas i u samostalan razgled grada! Uz pomoć “Misterioznog pisma” pretvaramo vas u vodiča_kinju. Tragovi zapisani na papiru vode kroz grad i upoznaju vas s mjestima povezanim Zagorkinim životom, radom i baštinom.
Misteriozno pismo možete preuzeti kod nas u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8 od 11.00 h do 17.00 h i potom pohitati u potragu za mjestima iz pisma, fotografirati se na njima i s ‘’dokazima’’ se vratiti na Dolac i pokupiti svoju skromnu nagradu za trud. U aktivnosti možete sudjelovati sami ili u grupi, te nije potrebna prijava.
 
Dane Marije Jurić Zagorke 2025. zatvorit ćemo u ponedjeljak, 24. studenoga izvedbom performansa “Duhovi Zagorkina stana”. Dolac 8 posljednja adresa na kojoj je živjela i stvarala Marija Jurić Zagorka. Prostor koji je još uvijek ispunjen predmetima iz njenog života i utiscima njenog stvaralaštva. U ovoj noći, prostor će oživjeti na poseban način. Svjetla će se ugasiti, a likovi o kojima je Zagorka pisala oživjet će u njenom stanu i na poseban način ispričati priču o njoj i njenom stvaralaštvu. Prošećite pod svjetlošću svijeća Zagorkinim stanom i osluškujte duhove prošlosti.

Performans se izvodi u suradnji s Gornjogradskim coprnicama.

Broj posjetitelja je ograničen, a izvedbe se održavaju s početkom u 19.00h i 20.00 h u Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke. Prijave su obavezne, a prijaviti se možete na mail mjzagorka1@gmail.com ili isključivo SMS na broj telefona 099 340 8840. Kontakt osoba je Ana Zbiljski.
 
Program se održava uz potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.
 
Plakat 2025
Programska knjižica skupa