Ciljevi Dalmatinskog ciklusa

Prvi cilj odnosi se na decentralizaciju glazbenog i kulturnog života u RH.
Stavljanjem u funkciju splitske koncertne dvorane u Hrvatskom domu Split, kontinuiranim djelovanjem Koncertnog ureda Zadar i dovršetkom Kneževe i Providurove palače u kojima koristi dvorane, te dugogodišnjim koncertnim aktivnostima Dubrovačkog simfonijskog orkestra, stvorila se organizacijska struktura koja, na području Dalmacije, u zajedničkom djelovanju, može ponuditi brojne kvalitetne glazbene i kulturne sadržaje. Proteklih desetljeća većina koncertnih aktivnosti kroz godinu vezivala se uz Zagreb, dok se u brojnim drugim područjima RH osjećao nedostatak sadržaja, uvjetovanih ponajprije nepostojanjem adekvatne organizacijske strukture, kao nositelja aktivnosti ili pak adekvatne infrastrukture prilagođene koncertnim izvedbama. Ovaj suradnički tim, stjecanjem navedenih uvjeta, naglasak stavlja na južnu Hrvatsku tj. Dalmaciju.
               
Drugi cilj odnosi se na potrebu cjelosezonske organizacije glazbenih i kulturnih događaja na području Jadranske obale.
Primjetan turistički razvoj kao i dugogodišnje nasljeđe doveli su do situacije u kojoj se najveći dio događanja na obali općenito, odvija upravo tijekom ljeta. Tako u navedenom razdoblju katkad dolazi do prezasićenja te šarenila glazbenih sadržaja. Gotovo da svako i najmanje mjesto u Dalmaciji ima ljetni festival te se nerijetko događa da se manifestacije međusobno preklapaju i u sadržaju i u programu. Cilj Dalmatinskog ciklusa jest građanima navedenih gradova, ponuditi bogatije koncertne aktivnosti izvan ljetne sezone. Dakle, cijelo sezonska, strukturirana i organizirana koncertna aktivnost!
               
Treći cilj odnosi se na razvoj publike i stvaranje kulturnih navika, posebno djece i mladih. Primjer Splita pokazuje nam da je drugi grad po veličini u RH, tek nakon više od 30 godina, dobiva koncertnu dvoranu, a time i Koncertni ured koji treba brinuti o tom segmentu razvoja publike. Razvoj publike u tom razdoblju bio je prepušten raznim udrugama i pojedincima koji su s puno entuzijazma organizirali razna glazbena događanja, no nedostajala je struktura i kontinuitet. Dubrovnik se još bori s nedostatkom adekvatnog prostora i stalnog programskog okvira pa je navedena cjelosezonska aktivnost usmjerena upravo na Dubrovački simfonijski orkestar. Zadar je primjer grada koji unatoč neadekvatnim infrastrukturnim uvjetima ima koncertnu sezonu više od 25 godina u kontinuitetu ( a, s prekidima od još 1945.), najprije u sklopu HNK Zadar, a zatim, zbog bujanja koncertnih aktivnosti tijekom godine, razvojem Zadarskog komornog orkestra (osobito snažno od početka angažmana mo. Ivana Repušića) i Glazbenih večeri u Sv. Donatu, osniva Koncertni ured Zadar (2014.) kao profesionalnu platformu za organizaciju. Zadarski primjer idealan je pokazatelj dobre prakse za brojne srednje i manje gradove u RH. Stoga, držimo da će upravo ovaj ciklus biti jedan od  značajnih alata za razvoj publike u Zadru, Splitu i Dubrovniku.
 
Četvrti cilj odnosi se na poticanje razvoja lokalnih ansambala, koji su ujedno i programski nositelji ovog projekta (Dubrovački simfonijski orkestar, Komorni orkestar Splitski virtuozi i Zadarski komorni orkestar). Tako, ne potiče se samo međusobna razmjena i suradnja, već i jačanje kapaciteta lokalnih orkestara, u smislu učestalije koncertne djelatnosti, ali i programskom napretku, odnosno širenju repertoara (baštinska djela, hrvatski autori, kvalitetni domaći solisti).
 
Peti cilj predviđa razmjenu iskustva na ovom pilot projektu i to na razini umrežavanja, povezivanja i zajedničkog djelovanja u budućnosti.
 
Projektni partneri:
 
Dubrovački simfonijski orkestar u kontinuiranom je djelovanju od 1924. godine i glavni je nositelj glazbenih zbivanja u Dubrovniku. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počela razvijati još u vrijeme rane Dubrovačke republike.
 
Koncertni ured Zadar, javna ustanova u kulturi Grada Zadra osnovana je 2014. na temelju bogatog gradskog kulturnog i glazbenog naslijeđa i potrebe za njegovim održavanjem i razvojem. Koncertni ured Zadar je platforma za organizaciju, produkciju i razvoj dugogodišnjih projekata - Koncertne sezone Zadar, Glazbenih večeri u Sv. Donatu, Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova i koncerata Zadarskog komornog orkestra, ali i za razvoj novih projekata sa snažnim naglaskom na glazbenu umjetnost.
 
Javna ustanova u kulturi Hrvatski dom Split osnovana 2020. godine bavi se organizacijom koncerata i glazbeno-scenskih djela, te drugih sličnih manifestacija od kulturnog interesa te glazbenom produkcijom, izdavačkom djelatnošću i posredovanjem u kulturi. Hrvatski dom Split je u prvoj godini rada, tj. 2021. postao je najaktivnija (najproduktivnija) Koncertna dvorana u RH. Tako je realizirano 86 koncerata u organizaciji, suorganizaciji i programskom partnerstvu, Programe je posjetilo 6.146 posjetitelja (sukladno važećim epidemiološkim mjerama). Realizirano je 45 prijenosa koncerata uživo na našem YouTube kanalu, uz 30.237 online posjetitelja.
 
Vremenski okvir:
Ciklus se održava od listopad, studeni, prosinac 2022.
 
Na lokacijama:
u Dubrovniku, Splitu i Zadru
 
Ansambli i njihovi dirigenti:
 
Zadarski komorni orkestar
šef dirigent: mo. Ivan Repušić 
 
Komorni orkestar Splitski virtuozi
umjetnički voditelj i dirigent: izv. prof. Wladimir Kossjanenko
 
Dubrovački simfonijski orkestar
Glavni dirigent: mo. Marc Tardue 
 
Pokrovitelj:
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske