Jubilarno, šezdeseto izdanje Međunarodne smotre folklora Zagreb održat će se od 15. do 19. srpnja na brojim zagrebačkim lokacijama. Prije službenog početka manifestacije, u razdoblju od 26. lipnja do 14. srpnja diljem Zagreba održat će se raznovrsni program - koncerti, tribine i izložbe - koji će ususret festivalskome početku problematizirati temu očuvanja tradicijske baštine i njezine otpornosti, žilavosti, obnove, prilagodbe i održivosti u kontekstu scenske prezentacije i uloge smotri općenito.
vrijeme: 26.06.2026. -
Koncerti Tamara Obrovac i Amire Medunjanin
Glazbeni program uključuje tri koncerta:
u četvrtak, 9. srpnja, jedna od najosebujnijih i najprepoznatljivijih hrvatskih glazbenica,
Tamara Obrovac u atriju Galerije Klovićevi dvori predstavit će novi album svojega Transhistria Ensemblea pod nazivom
Misečina bila. Ostajući vjerna svojoj jedinstvenoj umjetničkoj viziji, Tamara spaja džez s glazbenim duhom i dijalektalnom tradicijom Istre, stvarajući prepoznatljiv glazbeni svijet koji nadilazi žanrovske granice. U
nedjelju, 12. srpnja na istoj lokaciji koncert pod nazivom
Sevdah pod zvijezdama održat će
Amira Medunjanin, renomirana glazbenica koja već više od dva desetljeća gradi međunarodnu karijeru na iznimnoj interpretaciji sevdalinke i tradicionalne glazbe Balkana, obogaćujući ih suvremenim senzibilitetom i vlastitim autorskim pečatom. U
subotu, 11. srpnja održat će se i koncert
Sviraj svirče, nemoj stati! koji okuplja svirače na tamburi samici i manje instrumentalne sastave koji uključuju dvije violine, bajs i kontru - tzv.
guce. Uz
guce, svirat će se i na drugim glazbalima, poput cimbala,
cimbule (Podravina), a
guce iz karlovačkog Pokuplja pratit će i pjevačice koje će rozgati.
Otpornost baštine predstavljena kroz osam izložbi
Izložba fotografija najdugovječnijega suradnika smotre
Vidoslava Bagura, pod nazivom
Mojih 40 smotri - fotografije sudionika Međunarodne smotre folklora Zagreb kroz objektiv Vide Bagura, kao retrospektiva njegova terenskoga, stručnog i fotografskog te filmskog prikupljanja, dokumentiranja i prezentacije, bit će postavljena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i to od
utorka, 14. srpnja do 28. srpnja.
Također, prigodnu izložbu o žilavosti tradicije u obljetničkom duhu Smotre, a pritom obuhvaćajući i brojne suradne ustanove i pojedince pa i druge regionalne smotre priredit će kustosica Gradskog muzeja Virovitica,
Jasmina Jurković Petras, u izložbenom prostoru Tehničkoga muzeja Nikola Tesla. Izložba pod nazivom
Zvuci prošlosti prema budućnosti - otpornost baštine kroz nematerijalna kulturna dobra bit će otvorena u
ponedjeljak, 13. srpnja, a moći će se pogledati do 31. srpnja. Kroz ovu izložbu predstavljaju se zaštićena kulturna dobra zvučnim zapisima brojnih nosilaca i folklornih izvođača u 60 godina Smotre u Zagrebu.
U Galeriji specijalne policije od četvrtka, 2. srpnja, bit će postavljena izložba Muzeja Turopolja
Planjke, vugli, cifre, autorica
Maje Ergović i Sanje Lončar, koja je rezultat projekta
Ruralno graditeljstvo na području Turopolja koji se provodio tijekom 2022. i 2023. godine. Uz prikaz kontinuiteta dokumentiranja drvene arhitekture Turopolja, Posavine, Pokuplja i Vukomeričkih gorica, izložbom se predstavljaju alati i tehnike izrade drvenih kuća i ukrasa te se povezuje proces dokumentiranja drvene arhitekture i videomaterijal s edukativnim sadržajem. Izložba ostaje otvorena do 22. srpnja. U suradnji s Makedonskim kulturno-informativnim centrom u Zagrebu osmišljena je izložba fotografija
Pozdrav iz Makedonije - fotografije makedonskih skupina na Međunarodnoj smotri folklora Zagreb, čije su autorice mr. sc.
Ivona Opetčeska Tatarčevska i Bojana Poljaković Popović, uz simboličan izbor prikazanih nošnji koje je odabrao
Josip Forjan. Izložba će biti otvorena u petak, 3. srpnja.
Suradnja se ove godine nastavlja i s dr. sc.
Lucijom Franić Novak, autoricom izložbe
Putevima Hrvata: tradicijski znamen Hrvatica katolkinja iz BiH u Kulturnom centru Dubrava. Radi se o novom međunarodnom projektu ustanove u kulturi s Udrugom mladih
Kiss iz Kiseljaka u BIH
, u čijem se okviru priređuje izložba fotografija
Nikole Franjića, prezentacija tradicijskih tetovaža Hrvatica katolkinja u BIH
Daria Puljića iz Kreševa i dizajnerske radionice umjetničkih tetovaža i suvremenog pristupa komuniciranja preko tetovaže na koži dizajnerice
Eve Balažin i tradicijskog veza
Renate Sošić. Izložba će biti otvorena od 4. do 31. srpnja.
U Etnografskom muzeju od
7. srpnja bit će predstavljene dvije izložbe:
Putujući bik iz Pucare - simbol peruanskih visoravni i Shipibo - Konibo. Portreti mog naroda koje predstavljaju narod Pucará iz regije Puno u peruanskim Andama. Izložbu
Etnografija kninskog područja kroz objektiv Andrije Matkovića priredila je etnologinja
Zoja Radić, kustosica iz Kninskog muzeja u Kninu te Izložila fotografije snimljene između tridesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. Izložba će biti postavljena u Galeriji Kristofora Stankovića otvorena od 8. do 17. srpnja.
Govorni program i projekcija filma
Pretprogram Smotre započinje uz dva govorna programa u kojima će fokus biti na značenju smotre i vrijednostima koje prenose iz prošlosti u sadašnjost te o tome kakva im se budućnost može predvidjeti. Službeno program započinje u
petak, 26. lipnja tribinom
Kliški uskoci - iz prošlosti za sadašnjost u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tema tribine bit će će promišljanje o inovaciji tradicije i suvremenim inspiracijama tradicijom, na primjeru Udruge Kliških uskoka te suvremenog oblikovanja njihovoga identiteta kao povijesne postrojbe i predstavnika Općine Klis. U raspravi sudjelovati dr. sc.
Ivana Kurtović Budja (Institut za hrvatski jezik
), Mile Barić, Mihovil i Trpimir Glavina te Filip Ninčević (Povijesna postrojba Kliški uskoci) te umjetnički ravnatelj Međunarodne smotre folklora Zagreb dr. sc.
Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku).
U
ponedjeljak, 29. lipnja održat će se tribina
Otpornost i održivost baštine - smotre kao način prijenosa u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, kao produžetak realiziranog godišnjeg skupa Hrvatskog etnološkog društva s temom “Prakse, politike i transformacije baštine” u Đakovu (24. - 26. svibnja 2026.) - jedan od tamošnjih panela bio je posvećen upravo otpornosti baštine i 60. obljetnici Smotre i Đakovačkih vezova. Na tribini u programu Smotre bit će riječi o dugoročnim iskustvima organizatora smotri i njihova umjetničkog oblikovanja u suvremenim uvjetima, a sudjelovat će
dr. sc. Naila Ceribašić, mr. sc. Ljubica Gligorević, Matej Vinarić, dr. sc. Mark Forry, Vidoslav Bagur, dr. sc. Tvrtko Zebec.
Konačno, u
petak, 10. srpnja Kulturno-informativnom centru (KIC) bit će održana projekcija filma
KOLO SLAVUJ - Oganj gori (2026.). Riječ je o dokumentarnom filmu u režiji
Štefana Domnanovića koji pruža uvid u povijest središnjeg folklornog ansambla gradišćanskih Hrvata KOLO SLAVUJ i prikazuje značaj koji je ansambl imao ne samo za svoje članove tijekom posljednjih desetljeća, nego i njegov utjecaj na hrvatsku tradicijsku kulturu u Austriji i šire. KOLO SLAVUJ danas čini nekoliko stotina ljudi koji su tijekom proteklih pet i pol desetljeća djelovali kao plesači, glazbenici, pjevači, koreografi, aranžeri, skladatelji, garderobijeri, šminkeri, inspicijenti, medijski tehničari i u mnogim drugim, manje vidljivim ulogama.
Međunarodna smotra folklora Zagreb održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskoga pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značenja.