Preskočite na glavni sadržaj

Znanstveni skup '150 godina smrti svećenika Adama Filipovića Heldentalskog'

U Gorjanima pokraj Đakova u subotu, 18. rujna, je održan znanstveno-stručni skup u povodu 150. obljetnice smrti svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije i pisca Adama Filipovića Heldentalskog koji je župnikovao u Gorjanima.
vrijeme: 18.09.2021. -
mjesto: Gorjani

Skup je započeo polaganjem vijenaca na grob Heldentalskog na gorjanskom groblju.
 
Adam Filipović Heldentalski pohađao je bogosloviju u Đakovu, a zaređen je 1816. Bio je kapelan u Vrbici pokraj Đakova i Osijeku, sjemenišni duhovnik u Đakovu, a od 1832. župnik u Gorjanima. Priredio je treće izdanje Relkovićeva Satira, 1822. godine, dodavši mu autorovu stihovanu biografiju, a iza njega je i niz drugih književnih aktivnosti. Od 1822. do smrti izdavao je Slavonske kalendare. Njegov spjev "Cvitnjaku cvitar s cvitom se razgovara", drame i još neki preporodni rukopisi nisu pronađeni.
 
Pozdravne riječi uputio je voditelj Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Đakovu Pero Aračić, a govorili su i načelnici Gorjana i Velike Kopanice Ivan Lović i Ivan Meteš. O životu i djelovanju Adama Filipovića Heldentalskog izlagali su Luka Marijanović ispred Đakovačko-osječke nadbiskupije, Ivan Stipić sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Tatjana Ileš s Akademije za umjetnost i kulturu Osijek, te Mirko Ćurić ispred Društva hrvatskih književnika.
 
"Za Filipovićem Heldentalskim u Gorjanima su i danas na svakom koraku vidljivi tragovi njegove ostavštine – od kamenog križa u centru mjesta do nazidanog tornja na župnoj crkvi", rekao je Lović.
 
Otkrivena je i restaurirana slika iz vremena tog svećenika, a koja je nastala kao zavjetna kada su Gorjani oboljeli od kuge, zavjetujući se da će ju napraviti u znak zaštite protiv te bolesti. Na slici su portret Filipovića, sv. Roka – zaštitnika protiv kuge, i Blažene Djevice Marije. Sliku su otkrili Pero Aračić i Luka Marijanović.
 
Skup su organizirali HAZU Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, općine Gorjani i Velika Kopanica gdje je Filipović 1792. rođen, Župa sv. Jakova u Gorjanima, Brodski kulturni krug i Đakovački kulturni krug, te Društvo hrvatskih književnika Grada Đakova, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija.
 
Izvor: Hina