Među novim radovima ističe se izložba
„Fjaka kroz povijest“, nastala u suradnji profesorice povijesti
Ljube Barun Čolak i njezine desetogodišnje kćeri
Brune Čolak, koja na duhovit način istražuje što povezuje Grgura Ninskog, Marka Marulića, Olivera Dragojevića, a možda i nečijeg dida. Nova zbirka uključuje i
audio-esej „Kako je ništa postalo sve” autorice
Katarine Zekić koji će posjetitelje, nakon što stave slušalice, odvesti na osjetilno putovanje u kojem tišina i dalmatinska fjaka postaju opipljivo iskustvo.
Muzej fjake donosi i fotopriču o otoku bez automobila i žurbe „Zlarin - di je vrime stalo“
Ive Roce, koja se sastoji od serije fotografija nastalih iz nostalgije za takvim načinom života. „
Prizorima ljetnih popodneva ispunjenih fjakom, kupanjima među stijenama, rubljem koje se suši na suncu, starim brodicama i svakodnevnim susretima na kalama pokušala sam zabilježiti atmosferu otoka koji se nije potpuno prepustio tempu modernog svijeta“, istaknula je autorica
Iva Roca koja djeluje na području fotografije, videografije i grafičkog dizajna.
Za sve koji žele uroniti u trenutke čiste fjake, tu je i vizualni dnevnik „
[THE]ALMACIJA“ Branka Šare, inače predsjednika Hrvatskog kinološkog saveza i suca, koji donosi elemente njegova djetinjstva, ali i simbole jednog podneblja, poput maslinika ili broda koji nikamo ne žuri.
Krovna izložba ovogodišnjeg ciklusa je serija ilustracija „Sritna lita“
Maje Maljković Zelalije inspirirana starim fotografijama i mediteranskom estetikom, među kojima se ističe
ilustracija Fjaka.032, koja prikazuje kako moderni par doživljava fjaku na novom trogirskom mostu preko Foše. Zbirka odiše nostalgijom, ali i duhovitošću pa tako ilustracija „Na 90“ prikazuje i prizor dalmatinskog „videonadzora“ babe koja sve drži pod kontrolom sa svog prozora uz neizostavno - oprane mudante na tiramolu.
Ciklus zaključuje rad „Hommage fjaki“ autorice
Lee Bulaje inspiriran promišljanjima umjetnika Mladena Stilinovića o ideji rada, hiperprodukciji i očekivanjima društva. Time ležaljka i tišina postaju sredstva otpora hiperprodukciji i stalnom društvenom pritisku, a fjaka prostor umjetničkog djelovanja.
Uronite u Muzej fjake
