Preskočite na glavni sadržaj

Virtualna vodstva izložbama u Galeriji Kortil

Virtualna vodstva izložbama u Galeriji Kortil
Riječka Galerija Kortil na YouTube kanalu HKD na Sušaku predstavlja sedam video uradaka nastalih tijekom 2021. godine, za vrijeme trajanja izložbi u toj Galeriji.

Sedam lica grada 
Izložba je interdisciplinarni umjetničko-edukativni projekt koji spajanjem inovativnih, novomedijskih izložbenih i izvedbenih praksi, posjetiteljima programa prezentira i komunicira sadržaje moderne riječke povijesti, postavivši u fokus istraživanja sedam država pod čijom je upravom ili okupacijom Rijeka bila tijekom burnog 20. stoljeća.
Nastala u okviru programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture, kao zajednički projekt Kortila i mladih povjesničara umjetnosti, Zlatka Tota i kustosice Katarine Podobnik, Sedam lica grada istražuje i interpretira etape moderne riječke povijesti kao odraze društveno-političkih, ekonomskih i kulturno-umjetničkih odrednica, tako reflektirajući heterogenost urbane strukture i multikulturalnost kao glavna obilježja suvremenog riječkog identiteta.
Autori su odabrani putem javnog poziva, a svojim izvedbenim umjetničkim konceptima pozornost su usmjerili na povijesne punktove u gradu odnosno na bitne društveno-političke događaje iz njegove stogodišnje povijesti.



A4 – 3. izdanje / Maja Flajsig i Maja Gjajić: Oblici vremena i kronotopije 
Galerija Kortil ugostila je još jedno izdanje platforme A4 koja svake godine odabire tandem sastavljen od mladog umjetnika i povjesničara umjetnosti te organizira izložbe u četiri grada koja u sklopu svojih sveučilišta imaju studijske programe povijesti umjetnosti i likovnih akademija – u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku. A4 na taj način podržava i potiče aktivnost studenata i stjecanje novih kompetencija kroz praktično iskustvo.
Izložbom Oblici vremena i kronotopije u Kortilu su se predstavile dvije Maje – umjetnica Maja Gjajić uz kuriranje povjesničarke umjetnosti Maje Flajsig. Autorice su, uz mentorstvo svojih profesora, izv. prof. art. Marija Čaušića, doc. art. Vjerana Hrpke (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku) i dr. sc. Jasne Galjer (Filozofski fakultet u Zagrebu), pobjednice natječaja nacionalnog programa A4 iz 2020. godine.



Lovro Artuković: Usporavanje
Omiljeni slikar i kritike i kolekcionara Lovro Artuković već godinama živi u Berlinu. Hiperprodukcija ovom je umjetniku stran pojam, rijetko izlaže, a slike nastaju kroz dulje razdoblje. Prije izložbe Usporavanje, posljednji je put izlagao u Zagrebu 2014. godine, a u Rijeci je gostovao prije 20 godina.
Artukovićev primarni način izražavanja jest figurativno slikarstvo. Pri stvaranju svojih radova koristi tradicionalnu tehniku ulja na platnu velikog formata. I ova izložba se u tome nije razlikovala, no ima i novih elemenata vezanih uz umjetnikova likovna istraživanja. Izložba Usporavanje predstavlja 25 radova nastalih u razdoblju od 2015. do 2020. godine i podijeljena je u četiri sekcije: Zlatne folije i odrazi, Melankolija noćnih svjetla, Posjet ateljeu i Izlet.



Emanuela Lekić: Noćna smjena
Izložba Noćna smjena za motive uzima prepoznatljive gradske lokalitete koje pamtimo kao mjesta okupljanja i druženja. Sada ispražnjena i u kasnim noćnim satima, ona evociraju svojevrsnu mističnost i sjetu, a njihova je atmosfera dodatno dojmljiva u trenucima kada su izolacija i otuđenost postali naša svakodnevnica, na neki način i poželjno ponašanje koje se pak štetno odražava na kolektivno mentalno stanje i međuljudske odnose.
Rodom iz Rijeke (1996.) Emanuela Lekić diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, te izlagala na značajnim izložbama poput 5. Bienalla slikarstva, Bridges – Nova slika u Laubi te na izložbi 14. Erste Fragmenti na kojoj je i nagrađena Nagradom publike.



APURI / Teorija i praksa: što je modernizam?
Projekt Teorija i praksa: što je modernizam? izlaže radove studenata Likovne pedagogije riječke Akademije primijenjenih umjetnosti, a kroz mentorstvo nastavnika katedre za povijest umjetnosti i općih predmeta te profesora katedra za crtanje, slikarstvo i kiparstvo. Kroz svoje umjetničko-didaktičke koncepte, studenti/-ice reprezentiraju, ilustriraju ili rekreiraju stilove, pravce i škole nacionalne te svjetske povijesti umjetnosti, partikularno, razdoblja modernizma.
Uz vještine i afinitete tj. same interese umjetničkog istraživanja, studenti/-ice likovne pedagogije APURI, ujedno demonstriraju usvojeno gradivo teorijskih i praktičnih kolegija studijskih programa APURI, s naglaskom na sustavan pristup rješavanju zadatka i komunikacije usvojenog znanja.



Mislav Lešić: Realizam ćorava sokaka
Stoljećima se selo, kao gospodarski i kulturni prostor, razvijalo samostalno unutar vlastitih okvira. Upravo zbog takvog inkubiranog načina napretka i vezivanjem za tradiciju, kulturni i tehnološki aspekti novog doba tek se djelomično osjete na selu. Ipak, prirodni osjećaj za ljepotu utkan je kroz naivni i romantičan suživot s prirodom, te je odatle selo smislilo svoje vlastite kodove i oblike umjetničkog izričaja. Kroz odrastanje u podneblju takvog šokačkog sela u Slavoniji, autor je iskusio specifičan način života koji nije bio predvođen monetarnim predznakom, već dosjetljivošću uma i bogatstvom duhovnog iskazivanja. No, zbog svog primitivnog karaktera i akademske nepotkovanosti, seoska je umjetnost dugo bila marginalizirana, čak i nakon etabliranja grupe Zemlja.
Projekt koji je započeo zbog želje za dokumentiranjem starih seoskih kuća na rubu propasti, pretvorio se u projekt dokumentiranja modernog slavonskog života. U njemu autor posebnu pažnju stavlja na nesvakidašnju dihotomiju između tradicionalnog načina seoskog života i moderne konstrukcije gradskog/zapadnjačkog života koji nezaobilazno mijenja vizuru i mentalitet seoske zajednice.



Glowing Globe: Artificial Art Alienated
Medijska umjetnost dugo se shvaća pod video umjetnošću, video instalacijama, interaktivnom umjetnošću, zvučnom umjetnošću. Tijekom posljednjih 20 godina medijska se umjetnost širila u raznim digitalnim tehnologijama. Digitalno kodiranje preuzelo je mnoge važne segmente suvremene umjetnosti. Posljednjih godina čak i više: programi umjetne inteligencije, računalne igre, virtualna i augmentativna stvarnost postaju trend mnogih umjetnika.



Godišnji program Galerije Kortil podržava Ministarstvo kulture i medija RH.

(Naslovna fotografija © Emanuela Lekić)