UNESCO-ove povelje uručene nositeljima tradicijske pučke igre pljočkanje upisane u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine

Dodjeljujući povelje ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je ponosna na baštinske koji njeguju ovu vrijednu tradiciju kao i na kontinuiranu dugogodišnju međunarodnu suradnju ostvarenu s partnerskim državama Italijom kao inicijatorom te Belgijom, Ciprom i Francuskom, koja je rezultirala upisom još jednog dobra u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
 
Istaknula je kako se nominacija Tocatì, zajednički program za očuvanje tradicionalnih igara i sportova razvijao tijekom godina unutar UNESCO-ove obitelji zahvaljujući međunarodnoj mreži zajednica, grupa i pojedinaca, uključujući nositelje tradicionalnih igara i sportova, a uvijek uz potporu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih ustanova i udruga.
„Danas ne potvrđujemo samo važnost ovog projekta, nego dajemo priznanje ljubavi i vremenu koju ste uložili kako bi se ovo vrijedno nematerijalno kulturno dobro obnovilo, dalje njegovalo i prenosilo sljedećim generacijama“, poručila je ministrica te naglasila kako će Ministarstvo kulture i medija zajedničkim snagama s Istarskim pljočkarskim savezom i stručnim timovima nastaviti s aktivnostima na očuvanju i promicanju ovog iznimnog primjera međunarodne suradnje.
Podsjetila je kako je Hrvatska jedna od prvih zemalja u svijetu koja je unijela zaštitu nematerijalne baštine u svoje zakonodavstvo i prije usvajanja UNESCO-ove Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine 2003. godine, a jedna smo od prvih zemalja potpisnica Konvencije. Govoreći kako je do danas na UNESCO-ove popise upisano gotovo 800 nematerijalnih kulturnih dobara iz 150 zemalja u svijetu, što najviše govori o zainteresiranosti i nastojanjima brojnih pojedinaca, nositelja, udruga i državnih institucija da se očuva vlastita tradicija. Među njima, 22 su hrvatska nematerijalna dobra upisana na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu i registar dobrih praksi. Naglasila je kako je upravo jedan od prvih upisa na UNESCO-ove popise bilo Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja. 
 
Ističući kako u našem nacionalnom Registru kulturnih dobara imamo upisano više od 200 nematerijalnih kulturnih dobara ministrica je naglasila kako Ministarstvo kulture i medija kontinuirano podržava lokalne zajednice kroz različite programe kako bi te tradicije, znanja i fenomene njegovali i dalje. 
 
„Uvjerena sam da ćemo zajedničkim radom znati čuvati našu baštinu bez obzira na pritiske koje nam donosi suvremeni način života i nove tehnologije te znanja prenijeti mladima. Zahvaljujem svim školama, učiteljima, profesorima i učenicima koji su se uključili u prenošenje znanja i vještina pljočkanja  i drugih fenomena nematerijalne baštine.  Pozivam ih da s ponosom u svojim zajednicama svjedoče o tom angažmanu“, rekla je ministrica. „Zahvaljujem nositeljima ove značajne tradicije na aktivnom sudjelovanju u izradi nominacije zajedno s Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO, jer na početku i na kraju svega ste vi, vaša ljubav, angažman i vaše vrijeme“, poručila je ministrica.
 
Okupljenima su se obratili i župan Istarske županije Boris Miletić, načelnik Svetvinčenata Dean Perković te predsjednik pljočkarskog Saveza RH i član IPS-a Milivoj Pacenti.
Povelje su dobili Pljočke sports club (Špk) „Agroturist“,  Pljočke club (Pk) „45 Paralela“, Pk „Škrilja“, Pk „Radigoza“, Pk „Marčenegla“, Pk „Lanterna“, Pk „Sveti Petar“, Špk „Murine“, Spk „Sutivanac“ i „Žminj“ te Pljočkarski Savez Hrvatske.
 
Podsjećamo, zajednički program za očuvanje tradicionalnih igara i sportova - Tocatì razvijao se tijekom godina zahvaljujući međunarodnoj mreži zajednica, grupa i pojedinaca, uključujući nositelje tradicionalnih igara i sportova, uz potporu lokalnih, nacionalnih i međunarodnih ustanova i udruga. Multinacionalnu nominaciju Tocatì UNESCO je uvrstio u Registar dobrih praksi u prosincu 2022. godine, a na istom je zasjedanju UNESCO-ova Međuvladina odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, pljočkanje iz Hrvatske pridruženo multinacionalnoj nominaciji u koju su uključene Italija kao inicijator te Belgija, Cipar i Francuska.
 
Pastirsku igru pljočkanje prvi pisani izvori spominju u 15. stoljeću kada se u zapisima Porečkog biskupa u opisu života ruralnih sredina spominje pljočkanje uz „moru“. Igrala se na području cijele Istre kojom su pastiri, uglavnom djeca, kratila vrijeme čuvajući stoku. Ime je dobila po glavnom rekvizitu - pljočki, plosnatom kamenu veličine dlana. Početkom 1990-ih godina pojedinci i udruge okupljaju sve veći broj ljubitelja te osnivaju pljočkarske klubove. Za širu zajednicu igra pljočkanje dio je kulturnog identiteta, koji više nije samo igra, nego i međugeneracijsko druženje, razmjena iskustava, očuvanje lokalnih govora i poštivanje vlastite tradicije. U Hrvatskoj je pljočkanje geografski zastupljeno u Istri gdje kao krovna udruga djeluje Istarski pljočkarski savez.