'U logoru, Golgota' - nova predstava redateljice Nine Rajić Kranjac prema dramama Miroslava Krleže

„Na sceni ZKM-a nastaje kazališni stroj. Čine ga glumački ansambl i Krležin tekst - stroj koji proizvodi značenja, smisao i emocije. Nadamo se da otvara prostor nelagode u kojem Krležine riječi zvuče kao upozorenje da se prošlost polako pretvara u našu budućnost“, ističe dramaturg predstave Goran Injac.
 
„Voljela bih uznemiriti mlade koji su pozvani u vojsku“, kaže redateljica Nina Rajić Kranjac, koju je britanski časopis The Stage 2025. uvrstio među pet najperspektivnijih europskih redatelja.

Dvije rane ekspresionističke drame Miroslava Krleže - U logoru i Golgota spojila je u jednu scensku cjelinu, a u njezinoj režiji predstava oslobađa divlju, ekspresionističku energiju koja razara sigurnost klasične drame.

Istovremeno se osjeća koliko tekstovi nastali u sjeni Prvog svjetskog rata danas zvuče gotovo proročanski.
„U Logoru smo na samom kraju Austro-Ugarske, u ratu koji likovi doživljavaju kao potpuno besmislen. Svi znaju da ga gube, ali moraju nastaviti, svjesni da su tek topovsko meso. U toj bezizlaznosti pojavljuju se i geste otpora - figure koje pozivaju na mir, na odbijanje sudjelovanja u mehanizmu nasilja“, kaže redateljica.
 
U Galiciji su ginuli i hrvatski domobrani - seljaci, radnici i gimnazijalci koji su nakon kratke obuke slani na front kao potrošni materijal velikog carstva. Upravo iz tog iskustva nastaju Krležine drame u kojima rat nije herojska priča nego raspad svijeta.

I povjesničar Tvrtko Jakovina ukazuje na to koliko je Krleža i danas aktualan:

„Živi je to Krleža, aktualniji no ijedan od naših pisaca, čuvar naše memorije na Veliki rat kroz cijelo ‘dugo 20. stoljeće’ i u novom dobu u kojem ćemo živjeti.“
 
Dramaturg Injac podsjeća da Krleža rat vidi kao stanje koje se stalno vraća u različitim oblicima:„Ratuje se zbog profita, uvjerenja, zbog nafte, zbog rijetkih metala; ratuje se opet, ratuje se novim i starim oružjima, ratuje se neprestano.“

„Za mene je najvažnija tema ljudska potreba za mirom - vjerujem da je upravo to ono što Krleža najdublje naglašava“, kaže Nina Rajić Kranjac koja Krležu čita kao dramatičara našeg vremena. Govoreći o drugoj drami, Golgoti, istaknula je: „Naša je Golgota temeljno socijalno propadanje društva - prije svega na štetu radnika i najranjivijih slojeva društva.“
 
U Krležinim tekstovima snažno je prisutna nemoć pojedinca da kaže „ne“, da odbije sudjelovati u mehanizmu nasilja.
Stoga predstava LOGOR / GOLGOTA u trenutku aktualnih svjetskih ratnih žarišta - dolazi kao antiratna predstava koja naglašava besmisao stradanja i normalizacije nasilja u društvu.
 
Glume:

LOGOR : HORVAT - Luka Knez / WALTER - Rakan Rushaidat /
GREGOR - Dado Ćosić  / AGRAMER - Adrian Pezdirc  / PODRAVEC, BARUN MELDEGG-CRANENSTEG - Pjer Meničanin / ZASTAVNIK - Toma Medvešek  / ORDONANC - Ivan Pašalić  / BARUNICA MELDEGG-CRANENSTEG- Katarina Bistrović Darvaš / ROMANOWICZ - RUSSCUKOVA - Mia Melcher / ŽIDOV, MRTVA UČITELJICA - Dora Polić Vitez  / KADET JANKOVIĆ - Ugo Korani / NETKO - Petra Svrtan

GOLGOTA:  KRISTIJAN - Ugo Korani / KSAVER - Rakan Rushaidat  / ANDREJ - Dado Ćosić  / KLEMENT - Toma Medvešek
TOMA - Pjer Meničanin  / PAVLE - Ivan Pašalić / KSAVEROVA ŽENA - Mia Melcher / KRISTIJANOVA ŽENA - Iva Kraljević  / PRVI RADNIK - Anđela Ramljak  / DRUGI ĆORAVI RADNIK, KONJANIK 2 - Dora Polić Vitez
DOKTOR, KONJANIK 1 - Katarina Bistrović Darvaš / SVATKO  - Petra Svrtan

Autorski tim:

redateljica: Nina Rajić Kranjac / adaptacija teksta: Nina Rajić Kranjac i Goran Injac / dramaturg: Goran Injac / scenografkinja: Urša Vidic / kostimografkinja: Marina Sremac / skladatelj: Branko Rožman / oblikovatelj rasvjete: Anton Modrušan / oblikovatelj tona: Jan Kozumplik / kiparski radovi: Gregor Lorenci / oblikovanje maski: Marina Sremac i Marijana Županić Benić / jezične savjetnice za hrvatski jezik: Đurđa Škavić i Milica Sinkauz / jezična savjetnica za njemački jezik: Dunja Harapin / suradnica kostimografkinje: Marta Žegura