"U situaciji u kojoj MUO nije u svom prostoru i nema mjesta za izlaganja, rodila se ideja da se dio našeg fundusa, tj. reprezentativni predmeti iz zbirki lijepih umjetnosti, predstave na izložbi u Ljubljani koju večeras otvaramo u prostoru Narodne galerije", rekao je ravnatelj MUO Sanjin Mihelić.
Do završetka obnove zgrade MUO u Zagrebu proći će nešto malo više od dvije godine, stoga se stalni postav muzeja neće moći vidjeti u Zagrebu prije 2027.godine, napomenuo je Mihelić.
"Za jedan dio stalnog postava trebate doći u Ljubljanu, a za drugi dio u Pulu gdje najavljujemo veliku izložbu reprezentativnih predmeta sljedeće godine, 'The best of MUO', mogli bismo ju tako nazvati", kazao je ravnatelj te izrazio zadovoljstvo time što će MUO obogatiti ljubljansku kulturnu sezonu.
Otvaranjem izložbe "
Stari majstori", Narodna galerija u Ljubljani proslavit će svoj 106. rođendan, istaknula je ravnateljica Barbara Jaki. S kolegama iz zagrebačkog MUO veže ih pola stoljeća suradnje, stoga ne čudi da su im ustupili svoje prostore gdje će smjestiti umjetnine dok traje obnova, dodala je.
"Nadam se da će muzej biti što prije obnovljen kako bi se umjetnine vratile u svoje stare prostore, a do tada vjerujem da ćemo pripremiti još jedan zajednički projekt. I mimo toga, razmjenjujemo umjetnine za brojne izložbe, kao što je ona koju je MUO postavio u Klovićevim dvorima gdje su završile i neke umjetnine iz zbirke Narodne galerije", rekla je ravnateljica.
Na izložbi djela iz tri zbirke
Izložba u Ljubljani otvorena je do 9. veljače iduće godine, a sadrži djela iz tri zbirke.
Zbirka kiparstva sadrži petnaest odabranih djela od 15. do kraja 18. stoljeća, reprezentativnih za gotički i barokni stilski izraz. Brojčano najveći i kvalitetno najvažniji segment čini zbirka crkvenog kiparstva, rekla je voditeljica zbirke kiparstva u MUO Jasmina Fučkan,
"Riječ je o umjetninama koje su izvorne bile dijelom inventara sakralnih objekata, što nije slučajno. Naime, otkupljivanje i nabava umjetnina iz sakralnih objekata već je od samog osnutka bila jedna od temeljnih vodilja aktivnosti Muzeja za umjetnost i obrt", kazala je.
Uz radove bavarskih i štajerskih majstora poput Hansa Deglera, Hansa von Judenburga, Vida Königera, Josipa Holzingera i Ferdinanda Galla, posjetiteljima galerije bit će prikazani i radovi trojice kipara koji su jedan period svog života proveli u Zagrebu, u razdoblju od posljednje četvrtine 17. do druge polovice 18. stoljeća.
"Ivan Komersteiner je iznimno važan jer u našu sredinu donosi elemente baroknoga stila kojima je ukrašena arhitektura njegovih oltara. Claudijusa Kautza povijest pamti kao autora jednog od najvažnijih kamenih javnih spomenika Zagreba 17 st., riječ je o velikom stupu bezgrešne Bogorodice koji je stajao na Trgu sv. Marka, a posljednji u nizu je Josip Stallmayer koji je izradio oltar za Kamenita vrata", rekla je Fučkan.
Zbirka grafike donosi jedanaest istaknutih djela u rasponu od renesansnog 16. pa sve do kraja baroknog 18. stoljeća. Voditeljica zbirke Antonia Došen spomenula je dvojicu hrvatskih autora koji su zastupljeni na izložbi.
"Riječ je o Nataliju Bonifaciju (Boži Bonifačiću) koji je prema predlošku Giovannija Guerre napravio prizor premještanja Obeliska s jedne strane Trga sv. Petra na drugi, te o Juliju Kloviću koji nije bio grafičar već je poslužio samo kao predložak. Obojica su u renesansi bili prepoznati i afirmirani kao vrsni majstori, jedan grafike, a drugi minijature", kazala je.
Među odabranim radovima također se nalaze grafički prijevodi djela Michelangela Buonarottija i Petera Paula Rubensa, kao i originalni bakropisi Jacquesa Callota, Giuseppea Vasija i drugih istaknutih grafičara navedenog razdoblja.
"Zbirka grafike posebno je zanimljiva po tome što su tek dva rada dosada bila izložena javnosti" istaknula je Došen.
Iz zbirke slikarstva, izložba prikazuje djela talijanskih i sjevernjačkih slikara od sredine 14. do prve polovice 18.stoljeća, poput Andree (Andrije) Schiavonea, Jana Victorsa, Leandra Bassana, Francesca Caira ili pak sljedbenika Paola Veneziana, Guida Renija i Balthasara van den Boschea te dr.
Prikupljene slike dolaze iz kolekcija aristokratskih obitelji iz razdoblja kada opada njihova moć, a jača građanski sloj. Tu su i slike iz brojnih dvoraca koje su rasprodane početkom 1920-ih godina. (Hina)
