S gotovo 9.000 upisanih kulturnih dobara na oko 3,8 milijuna stanovnika, Hrvatska ima približno jedno registrirano kulturno dobro na svakih 425 stanovnika, odnosno oko 235 kulturnih dobara na 100.000 stanovnika.
vrijeme: 03.07.2026. -
U posljednjih tjedan dana trajno su zaštićeni ljetnikovac Zamagna-Kisić u Dubrovniku, Umijeće pripreme tradicijske slastice Podremanca-Vrapčanske slatke svadbene pogače, Memorijalni sklop Krematorija u Zagrebu, a privremeno i dva arheološka nalazišta u Brodsko-posavskoj županiji: Godinjak-Jug i Brđani-Jug te Palača Rapicio u Pazinu i Župna crkva Sv Vida u Grožnjanu.
Iako zbog različitih nacionalnih sustava zaštite nije moguće izravno uspoređivati broj kulturnih dobara među europskim državama, ovaj omjer potvrđuje iznimnu gustoću i raznolikost hrvatske kulturne baštine - od prapovijesti i antike, preko srednjovjekovnih gradova, raskošne renesansne i barokne arhitekture do industrijskog graditeljstva, a posebnu vrijednost čini i nematerijalna kulturna baština. Mnoga od tih dobara su vlasništvo građana, a ne isključivo države, jedinica lokalne samouprave, vjerskih zajednica i slično. Više od 7 od 10 kulturnih dobara u Registru čine nepokretna kulturna dobra, što potvrđuje bogatstvo hrvatske graditeljske, arheološke i povijesne baštine.
No, važno je istaknuti da se čak četiristotinjak urbanih i ruralnih kulturno-povijesnih cjelina kao što su Dubrovnik, Split ili selo Krapje vode kao jedinstveni broj u registru bez obzira na to koliko zgrada obuhvaćaju.
nastavak teksta→
