U Gradskom muzeju Bjelovar, među ikoničnim skulpturama Vojina Bakića, jednog od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća, najavljena je izložba Vojin Bakić: Princip nade. Izložba povodom 110. obljetnice umjetnikova rođenja u istom se Muzeju otvara u četvrtak, 29. siječnja u 18 sati kao prva opsežna prezentacija njegovog lika i djela u rodnom gradu nakon šezdeset godina.
vrijeme: 29.01.2026. -
mjesto: Bjelovar
Na susretu s novinarima izložbu su predstavile: ravnateljica Muzeja Marijana Dragičević, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i opće poslove Jasna Škaurin Grgić, kustosica Hana Ćurak koja je koncept razvila na poziv i u dijalogu s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW te arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, autorice postava i nasljednice umjetnikova opusa.
Ravnateljica Muzeja Marijana Dragičević istaknula je produkcijsku zahtjevnost izložbe, ali i njezinu važnost za Muzej i cijeli Bjelovar, koji se ovim projektom upisuje na širu umjetničku mapu: "Ova izložba nije samo još jedna u nizu za naš Muzej, ona nosi povijest i dug, ali i tvrdoglavu potrebu da se važne stvari vrate kući. Bakić nije samo veliko ime svijeta umjetnosti, on je i naš sugrađanin, čovjek čije se djetinjstvo i prvi pogledi na svijet vežu uz Bjelovar."
Koncept izložbe razvila je kustosica Hana Ćurak, antropologinja i istraživačica, u suradnji s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW, koji se Bakićevim opusom bavio u svojim ranijim izložbama. Pristupile su izložbi iz neobične perspektive: antropologije budućnosti, discipline koja istražuje kako naša očekivanja i nade o budućem oblikuju sadašnjost. "Bakić je istodobno ključna figura modernizma i autor čije je monumentalno nasljeđe u javnom prostoru sustavno devastirano i potiskivano. Upravo taj raspon između priznanja i zaborava bio je polazište za izložbu", naglasila je Ćurak. Naslov izložbe,
Princip nade, preuzet je od filozofa Ernsta Blocha, ne kao optimizam, već kao uvjerenje da svijet nije dovršen i da se u formi, materijalu i pamćenju stalno otvaraju još neostvarene mogućnosti, što upravo zrcale Bakićeve skulpture. Na sudjelovanje u izložbi i dijalog s Bakićevim nasljeđem pozvani su umjetnici David Maljković, Miloš Trakilović i Sara Salomon. Ćurak je sve pozvala da izložbu dožive kao susret s opusom koji je istovremeno estetski radikalan i politički izazovan te kao pitanje što danas znači brinuti se za Bakićevo nasljeđe.
Autorice izložbenog postava, arhitektice Ana Martina i Vjera Bakić, umjetnikove unuke i nasljednice njegova opusa, izrazile su zadovoljstvo što se ovim projektom, koji obuhvaća izložbu i buduću Kuću Bakić, Bakićev princip nade i okrenutost budućnosti konačno materijaliziraju nakon dugog razdoblja zanemarivanja i devastacije njegova rada, posebno skulptura u javnom prostoru. "Zajedničkim doprinosom svih uključenih u projekt, građani Bjelovara, mlađe generacije i stručna javnost dobit će detaljniji uvid u cjeloviti djedov opus", istaknula je Vjera Bakić, podsjećajući da je posljednja izložba ovog opsega održana u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb 2014. godine. Ana Bakić naglasila je važnost izravnog, tjelesnog susreta sa skulpturom, osobito za mlađe generacije koje dosad nisu imale priliku upoznati umjetnikov rad u većem opsegu, te uređenje Kuće Bakić koja postaje referentno mjesto za istraživanje umjetnikova opusa, kao i stalni prostor za njegovu prezentaciju.
Na izložbi će prvi put biti predstavljena burna obiteljska povijest obitelji Bakić, ali i radovi velikog formata koji nikad nisu bili javno izloženi, poput restaurirane skulpture
Istovremenost, velikog drvenog
Torza te
Oblika, reducirane animalne forme prošupljenog punog volumena iz drveta i gipsa iz Bakićeve animalne faze, dopremljene s Gršćice na Korčuli, gdje je kipar imao ljetni atelje. Postav se prostire na tri razine Muzeja i donosi pregled ključnih faza Bakićeva rada, s naglaskom na cikluse
Svjetlonosne forme (1963-1968) i
Razlistale forme (1958). Izložba uključuje i djela iz zbirke Gradskog muzeja Bjelovar, među kojima su fragmenti miniranog
Spomenika strijeljanima / Poziva na ustanak iz 1947., podignutog u spomen na Bakićeva brata Slobodana. Replika je 2010. vraćena u Spomen-park Borik zajedničkim naporima obitelji, prijatelja i institucija.
Izložba povodom 110 godina Bakićevog rođenja poklapa se s proslavom 270. godina grada Bjelovara. Kako je istaknula pročelnica Upravnog odjela za kulturu, zdravstvo, socijalnu skrb i opće poslove
Jasna Škaurin Grgić, ona je i svojevrstan uvod u buduću obnovu obiteljske Kuće Bakić, koja će prerasti u novi muzejski prostor, zajednički poduhvat Grada i Muzeja.
O umjetniku:
Vojin Bakić (Bjelovar, 1915 - Zagreb, 1992) jedan je od najznačajnijih međunarodno priznatih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi Frane Kršinića i specijalizirao kod Ivana Meštrovića. Razvija prepoznatljiv rukopis koji od figuracije vodi prema radikalno apstraktnim plohama koje razgrađuju volumen i stupaju u aktivan odnos s prostorom i svjetlom, posebice vidljivim u ciklusima poput
Razlistanih i
Svjetlonosnih formi. Autor je niza monumentalnih spomenika u Kamenskoj, Dotrščini, Valjevu, na Petrovoj gori i u Kragujevcu. Od pedesetih godina sudjeluje na važnim međunarodnim izložbama poput Venecijanskog bijenala, Documente u Kasselu i EXPO 58 u Bruxellesu. Njegovo djelo, obilježeno poslijeratnim devastacijama i promjenama političkih režima, sada je jedno od ključnih poglavlja modernističke skulpture i regionalne baštine sjećanja.
Vojin Bakić: Princip nade
Gradski muzej Bjelovar
29. siječnja
- 18. travnja 2026.
Otvorenje izložbe: četvrtak, 29. siječnja 2026. u 18 sati
Gradski muzej Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 1
Radno vrijeme: utorak - subota: 9 - 19 sati; nedjeljom, ponedjeljkom i praznicima zatvoreno
Izložba nastaje u organizaciji i uz podršku Gradskog muzeja Bjelovar.
Postav izložbe potpisuju Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, uz kustoski koncept Hane Ćurak. Vizualni identitet oblikuju Lana Cavar, Lana Grahek i Narcisa Vukojević, a izložbenu koordinaciju vodi Marijana Dragičević. U realizaciji izložbe sudjeluju brojni djelatnici i djelatnice iz područja kulture.
Izložba se realizira u partnerstvu Grada Bjelovara i Gradskog muzeja Bjelovar, uz podršku Gliptoteke HAZU, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
