Na prijedlog našeg Konzervatorskog ureda u Osijeku u Registar kulturnih dobara upisano je nematerijalno kulturno dobro Tradicijsko umijeće gradnje zemljom.
vrijeme: 27.08.2026. -
Riječ je o skupu tehnika, znanja i vještina gradnje stambenih i gospodarskih zgrada u Slavoniji, Baranji i Srijemu, koje kao osnovni materijal koriste zemlju iz neposrednog okruženja, a kombiniranjem zemlje s drugim materijalima biljnog porijekla taj način gradnje predstavlja svjedočanstvo o usklađenosti i povezanosti tradicijskog života sa zemljopisnim područjem.
Premda se zemlja kao građevni materijal koristila u tradicijskom graditeljstvu šireg prostora Hrvatske kao zidna i podna obloga, ipak su bogatstvo i razvijenost tehnika gradnje najizraženiji u istočnim hrvatskim krajevima, u kojima je sastav zemlje pogodan za tu vrstu gradnje.
Povijest gradnje zemljom na istoku Hrvatske može se pratiti od prapovijesnih naselja, a široka primjena kao građevinskog materijala zabilježena je tijekom 18. i 19. stoljeća. Krajem 19. stoljeća zemlja je potisnuta i postaje sirovina u industrijskoj proizvodnji pečene opeke i crijepa te dekorativnih elemenata pročelja i popločenja, a početkom druge polovine 20. stoljeća, zakonodavstvo s područja graditeljstva i standardizacija materijala više ne prepoznaju zemlju kao građevinski materijal. Tradicijsko umijeće gradnje zemljom ostvaruje se kroz više postupaka i tehnika kao što su pleter, naboj, zidanje ćerpičima, kanat te izrada zemljanih žbuka, a u gradnji se obično primjenjivala kombinaciji tih tehnika.
Razvoj ruralnog turizma potaknuo je obnovu zgrada građenih zemljom kao sastavnice tradicijskog identiteta, za što je primjer Karanac u Baranji gdje se u okviru proširenja turističke ponude organiziraju radionice izrade ćerpiča, peći, zidova od pletera i zemljanih žbuka, a manifestacijama „Akademija blata“ u Karancu od 2012. i „GlinArt festival“ u Kneževim Vinogradima od 2021. godine ciljano se promiče zemlja kao građevni materijal. Od svih tehnika gradnje zemljom, umijeće izrade zemljanih žbuka je najviše očuvano. Osim obnove tradicijskih zgrada, danas se koriste kao završni sloj na kućama građenim od bala slame i drugih recikliranih ili prirodnih materijala, promičući ekološki održivu gradnju. Uz udruge i pojedince, posljednjih dvadesetak godina interes za gradnju zemljom pokazuju i obrazovne institucije.
Zaštita i očuvanje umijeća gradnje zemljom na području istočne Hrvatske, uz presudnu važnost za očuvanje tradicijskog graditeljstva, značajno je za očuvanje krajobrazne raznolikosti i bogatstva tog dijela Republike Hrvatske.
Galerija fotografija>>>
