Preskočite na glavni sadržaj

Susret stručnjaka ususret obljetničkoj godini Marka Marulića

Kao uvod u obljetničarsku godinu posvećenu Marku Maruliću u četvrtak se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu na 'susretu s povodom' o tom velikanu hrvatske kulture i ocu hrvatske književnosti razgovaralo iz perspektive jezika, književnosti, ali i potencijalnog brenda.
vrijeme: 07.12.2023. -
url: https://marul.jezik.hr

Susret "Marko Marulić - 500 godina kasnije" održao se uoči 500. godišnjice smrti Marka Marulića, u organizaciji Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matice hrvatske i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.Ivica Poljičak, izaslanik ministrice kulture i medija, poručio je kako će Ministarstvo poduprijeti obljetničke programe u čast Marka Marulića. "Mi smo baštinici značajnog djela koje nije važno samo po sebi, nego vidimo i kolika je njegova snaga za identitet i sve nas i danas", ustvrdio je.
Ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić rekao je kako će u sljedećoj godini itekako voditi brigu o Marulićevoj ostavštini, a već 5. siječnja, na dan njegove smrti, na mrežnoj stranici objavit će se niz sadržaja vezanih uz njegovo stvaralaštvo. "On je toliko neiscrpno vrelo da zahtijeva enciklopediju svega što se veže uz njega", dodao je.
Glavna ravnateljica NSK Ivanka Stričević kazala je kako je Marulić poznat i cijenjen diljem Europe, čitali su ga mnogi uglednici, a raznovrstnost njegovog opusa jedan je od razloga da mu se uvijek vraćamo kao znanstvenici, umjetnici i institucije u promicanju njegove ostavštine.
Književnik i povjesničar umjetnosti Dino Milinović ustvrdio je kako se Marulića stavlja u muzej, na pijedestal, o njemu se ne raspravlja izvan znanstvenih krugova, no kad se stupi izvan muzeja i institucija dolazi do diskontinuiteta. "Ne znamo kako je izgledao, dobar dio njegovih radova je nepoznat, ne znamo koja je njegova kuća u Splitu, puno je tu i misterija pa se otvaraju prostori mašte", napomenuo je.
Komunikacijski stručnjak Božo Skoko rekao je kako Marko Marulić u odnosu na druge europske pisce, poput Shakespearea, zaostaje u smislu brendiranja. "Države poput korporacija koje brendiraju svoje proizvode promoviraju svoje velikane i kulture, ulažu ozbiljne novce u njihovo pretvaranje u globalne ikone ne samo kroz djela, nego suvenire, turističke obilaske rodnih kuća, podizanje muzeja, a upravo su im velike obljetnice bile povod za to", istaknuo je.
Po njegovim riječima, Marulića se ovdje uzima zdravo za gotovo i još nije pronađen način da ga se napraviti suvremenim, pa će zato iduća godina biti prigoda da se isprave nepravde prema njemu.
Informacije o brojnim događanjima posvećenima Marku Maruliću u 2024. godini, među kojima će biti i veliki znanstveni skup te opera "Judita" u HNK Zagreb, mogu se pratiti na  https://marul.jezik.hr.
Razgovor posvećen Marku Maruliću moderirala je Cvijeta Pavlović, a sa svojim prilozima o liku i djelu velikog književnika sudjelovali su još Marijana Horvat, Irena Galić Bešker, Lada Žigo Španić, Iva Grgić Maroević.

Izvor: Hina