Kako sačuvati jezik koji polako nestaje? Jedan od odgovora stiže iz Šušnjevice, gdje će se u nedjelju, 6. rujna, održati tradicionalna manifestacija Zija de vlåška limba / Dan vlaškog jezika. Večer posvećena vlaškom jeziku i kulturnoj baštini donosi program u kojem se susreću najmlađi učenici jezika, kazivači i nositelji tradicije, film, glazba i suvremene umjetničke interpretacije.
vrijeme: 06.09.2026. -
Manifestaciju organiziraju Udruga Spod Učke i Ekomuzej Vlaški puti, a program počinje u 20 sati na igralištu Područne škole u Šušnjevici.
Vlaški jezik, odnosno istrorumunjski, jedan je od najsnažnijih simbola identiteta Šušnjevice i okolnih mjesta, ali istodobno i jedan od najugroženijih jezika. Upravo zato Dan vlaškog jezika nije samo kulturna manifestacija, nego i prilika da se javnosti pokaže koliko je važno jezik učiniti dijelom svakodnevnog života novih generacija.
U tome već godinama važnu ulogu ima Udruga Spod Učke, jedina istarska udruga čije je djelovanje sustavno usmjereno na podučavanje i očuvanje vlaškog jezika. Kroz dječju jezičnu igraonicu „Puljići“, projekt „Očuvajmo naš jezik i tradiciju“ te niz kulturnih i dokumentarističkih programa udruga nastoji jezik približiti djeci i mladima, ali i široj javnosti.
Od 2021. godine Udruga Spod Učke u suradnji s Ekomuzejem Vlaški puti provodi projekt „Očuvajmo naš jezik i tradiciju“ u Područnoj školi Šušnjevica i Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić u Čepiću. Upravo je prijenos jezika na nove generacije jedan od ključnih izazova njegova očuvanja.
Važnu ulogu u toj priči ima i Ekomuzej Vlaški puti, koji je postao jedno od središnjih mjesta interpretacije i valorizacije lokalne kulturne baštine. Smješten u nekadašnjoj školi u Šušnjevici, Ekomuzej kroz Interpretacijski centar i Medijateku predstavlja društvenu povijest, tradicijsku kulturu, jezik i način života lokalne zajednice, dok se njegova priča nastavlja i izvan muzejske zgrade, kroz tematske pješačke staze Putevi kontrabanda koje prolaze kroz Park prirode Učka.
Ideja ekomuzeja pritom je jednostavna, ali važna - baština nije samo ono što se čuva iza stakla. Ona je i krajolik, znanje, govor, pjesma, običaj, sjećanje i način života. Zato je Šušnjevica danas prostor u kojem se kulturna baština nastoji ponovno učiniti živom i dostupnom, osobito mladima.
Nagrade Soldatić: ulaganje u one koji će govoriti vlaški
Jedan od najemotivnijih trenutaka večeri bit će dodjela „Nagrada Soldatić“ najboljim polaznicima projekta „Očuvajmo naš jezik i tradiciju“.
Pokojni Libero Soldatić, podrijetlom iz Jesenovika, i njegova supruga Daisy iz Australije 2023. godine donirali su Udruzi Spod Učke 2.500 eura upravo s namjenom očuvanja vlaškog jezika. Donacija će biti raspoređena tijekom deset godina, a svake će se godine njome nagraditi učenici za izvrsnost i marljivo učenje jezika.
Riječ je o gesti koja na simboličan način povezuje prošlost i budućnost. Ljudi čiji su korijeni vezani uz ovaj kraj svojom su donacijom odlučili pomoći djeci koja danas ponovno uče jezik svojih predaka.
„Rakija“ - priča o tradiciji ispričana na vlaškom jeziku
Nakon svečane dodjele nagrada uslijedit će premijera novog dokumentarnog filma „Rakija“, nastalog u produkciji Udruge
Spod Učke u sklopu projekta „(Ne)skrivena Istra“.
Film, koji autorski potpisuju Valter Stojšić i Viviana Brkarić, donosi toplu i autentičnu priču o tradicionalnoj proizvodnji rakije od komine grožđa. Kroz objektiv kamera, dragocjena svjedočanstva o ovom starom zanatu prenose nam akteri lokalne zajednice: Mirko Jurman, Branko Ajkler, Đani Ajkler, Josip Glavina i Mira Jurman.
„Rakija“ je primjer kako se vlaški jezik može sačuvati kroz dokumentiranje stvarnog, svakodnevnog života. Na filmskoj traci ne bilježe se samo riječi, već i izvorni glasovi, znanja, sjećanja i iskustva ljudi koji čine srž ovog kraja.
Poseban zvučni pečat filmu daje i tradicionalna glazba. U filmu je korištena narodna pjesma „Ki ne pije vina ni rakije“, koju je na temelju izvorne prve kitice tekstualno nadogradio, obradio i u autentičnom stilu taronkanja samostalno otpjevao Zoran Karlić. Kao iznimno relevantno ime na našoj etno sceni, Zoran svojim predanim radom daje neprocjenjiv doprinos promicanju i očuvanju tradicijske glazbene baštine.
Upravo je to temeljni cilj projekta „(Ne)skrivena Istra“ - bogatstvo autohtonih istarskih jezika i tradiciju usmenog pripovijedanja povezati s filmskom umjetnošću. Na taj se način od zaborava trajno čuvaju neprocjenjive priče koje bi, bez ovakvog bilježenja, mogle zauvijek nestati zajedno sa svojim posljednjim kazivačima.
Elis Lovrić: kada se jezik pretvori u pjesmu
Poseban glazbeni gost ovogodišnjeg Dana vlaškog jezika bit će Elis Lovrić, akademska glumica, kantautorica, glazbenica i pjesnikinja čiji je umjetnički rad snažno obilježen Istrom i njezinim jezičnim bogatstvom.
Njezin je autorski izraz posebno prepoznatljiv po pjesmama na labinjonskoj cakavici, govoru koji je izrastao iz njezina osobnog i obiteljskog iskustva. Elis je kroz svoje pjesme pokazala da lokalni govor nije samo trag prošlosti, već može postati suvremen i univerzalan umjetnički jezik.
U njezinu slučaju to nije tek pitanje dijalekta. Cakavica je postala važan dio njezina umjetničkog identiteta - jezik u kojemu se, kako je više puta isticala, najizravnije mogu izraziti emocija, sjećanje i pripadnost.
Njezin je rad zbog toga posebno zanimljiv u kontekstu Dana vlaškog jezika. Dok se u Šušnjevici govori o očuvanju vlaškog jezika, Elis Lovrić svojim primjerom pokazuje kako se jedan lokalni govor može sačuvati upravo tako da mu se pronađe novi život u suvremenoj umjetnosti.
Njezine pjesme na labinjonskoj cakavici obišle su različite europske zemlje, a njezin album „Kanat od mora“ dobio je i međunarodnu pozornost. Pjesme su prevođene na više jezika, među ostalim na portugalski, njemački, poljski i japanski, čime je jedan izrazito lokalni istarski govor dobio priliku komunicirati s publikom daleko izvan Istre.
Upravo je „Kanat od mora“ jedan od ključnih projekata njezina umjetničkog puta. Kroz glazbu i poeziju Elis u njemu spaja osobna sjećanja, more, krajolik, djetinjstvo i istarski identitet. Njezina je cakavica istodobno intimna i javna - jezik koji je nastao iz konkretnog zavičaja, ali kroz umjetnost postaje razumljiv i onima koji ga nikada nisu govorili.
Njezin odnos prema jeziku posljednjih se godina dodatno širi i prema drugim oblicima umjetničkog djelovanja. U svojim koncertnim i kazališnim projektima Elis istražuje odnos govora, glazbe i izvedbe, potvrđujući da se dijalekt može promatrati ne samo kao baština nego i kao suvremeni umjetnički materijal.
Zbog toga će njezin nastup u Šušnjevici biti više od glazbenog gostovanja. Bit će to svojevrsni susret različitih istarskih jezičnih iskustava - labinjonske cakavice i vlaškog jezika - te različitih načina njihova očuvanja.
Elis Lovrić izvest će nekoliko svojih pjesama, a za ovu posebnu večer pripremila je i posebno iznenađenje.
Od tradicijskog pjevanja do elektroničkog zvuka
Nakon Elis Lovrić večer će se nastaviti u potpuno drugačijem glazbenom ključu. Projekt „Remiks identiteta“ vraća se u Šušnjevicu, mjesto posebno povezano s njegovim devetim izdanjem, posvećenim vlaškoj i žejanskoj glazbenoj i jezičnoj baštini.
U programu „Morski DJ set: Istarsko dvoglasje u remiksu“ Marino Jurcan - Morski predstavit će izbor iz više od deset godina produkcije projekta, s naglaskom na suvremene elektroničke interpretacije različitih oblika istarskog dvoglasja.
U setu će se susresti pjesme iz Šušnjevice i Žejana, tradicijsko pjevanje iz drugih dijelova Istre i Kvarnera te remiksevi nastali u suradnji tradicijskih izvođača, glazbenika i producenata.
Uz Marina Jurcana u programu će uživo sudjelovati i istaknuti protagonisti domaće etno scene- Noel Šuran i Zoran Karlić.
Remiks identiteta već više od deset godina istražuje što se događa kada tradicijska glazba uđe u dijalog sa suvremenom produkcijom. Umjesto da tradicijski zvuk ostane samo dio arhiva, projekt ga ponovno izvodi pred publiku, mijenja mu kontekst i otvara prostor novim interpretacijama.
Tako će se i u Šušnjevici vlaško pjevanje i istarsko dvoglasje susresti s elektronikom, dubom i suvremenim beatovima - kao još jedan dokaz da očuvanje tradicije ne mora značiti njezino zaustavljanje u vremenu.
Ovogodišnji Zija de vlåška limba / Dan vlaškog jezika upravo zato povezuje nekoliko generacija i nekoliko različitih načina čuvanja baštine. Djeca je uče, stariji je prenose, kazivači je čuvaju svojim pričama, film je dokumentira, umjetnici joj daju novi izraz, a suvremena glazba otvara joj nove prostore.
Jezik je živ samo dok se govori, a Šušnjevica će 6. rujna još jednom pokazati da se jedan mali jezik može čuti vrlo daleko - ako mu se pruži prilika da živi.
Realizacija programa je podržana od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Istarske županije te Općine Kršan.
Ulaz je slobodan, a svi su dobrodošli!
Bire-c verit ȃn Šušnjevicę!
