Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut obitelji povodom odlaska dr. sc. Snješke Knežević, povjesničarke umjetnosti i prevoditeljice, dugogodišnje znanstvenice Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
vrijeme: 16.10.2025. -
Snješka Knežević ostat će zabilježena u analima hrvatske povijesti umjetnosti prije svega kao kroničarka grada Zagreba, znanstvenica koja je cijeli svoj život posvetila istraživanju i vrednovanju urbanizam i arhitekture te zaštiti kulturnih dobara. Njezin dugogodišnji rad posvećen stvaranju modernog hrvatskog glavnog grada, ostao je zabilježen u stotinama stručnih, znanstvenih i publicističkih radova, kao i knjigama o urbanističko-arhitektonskim i kulturno-povijesnim temama Zagreba kao što su „Zagrebačka Zelena potkova“ i „Zagrebu u središtu“, pri čemu je najzaslužnija za vrednovanje kapitalnog djela zagrebačkog urbanizma - tzv. Zelene potkove i njezina autora, urbanista Milana Lenucija.
Snješka Knežević dala je veliki doprinos i suvremenom zagrebačkom urbanizmu, surađujući elaboratima i ekspertizama s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Zagreba, Gradskim zavodom za planiranje razvoja i zaštitu čovjekova okoliša Zagreba i Zavodom za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu gdje je radila i kao profesorica u sklopu doktorskog studija na kolegijima čiji naslovi „Baština i transformacija“ te „Održivost baštine - dvojbe zaštite“ i danas svjedoče njezinu iznimnom trudu i zalaganju za zaštitu arhitektonskog i urbanističkog naslijeđa.
Svojim dugogodišnjim angažmanima i javnim istupima, a posebno kao urednica i komentatorica na Trećem programu Hrvatskog radija, kao članica redakcija strukovnih arhitektonskih časopisa Arhitektura te Čovjek i prostor, ali i kao autorica brojnih tekstova, intervjua i izjava u dnevnim novinama i portalima, prepoznata kao kritičarka „oštrog pera“Snješka Knežević preuzela je jednu od vodećih uloga zaštitnice kulturnih dobara, arhitektonskog i urbanističkog naslijeđa i općenito javnog prostora.
Hrvatsku kulturu zadužila je i brojnim, sjajnim prijevodima s njemačkog jezika od djela književnika Güntera Grassa, Bertolta Brechta i Petera Handkea do kapitalnih djela teoretičara kulture kao što su Walter Benjamin te uz prijevode uređivanjem brojnih knjiga kao što je „Bečka škola povijesti umjetnosti“ koja je utjecala i na razvoj hrvatske povijesti umjetnosti.
