Slijedi osmo izdanje manifestacije 'Susret u vrtovima / Rendez-vous aux jardins' u Hrvatskoj

U koordinaciji Ministarstva kulture i medija, u petak, 5. i subotu, 6. lipnja 2026. godine, u Varaždinu, Opatiji, Splitu i Zagrebu održat će se prigodni edukativni programi u organizaciji naše Područne konzervatorske službe u Varaždinu, Grada Varaždina i Dječjeg vrtića Varaždin, Područnog konzervatorskog ureda Rijeka, Osnovne škole „Nikola Katalinić Jeretov“ Opatija, Parkova d.o.o. Opatija, Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Botaničkog vrta Split Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
 
To je osmi put da se Republika Hrvatska pridružuje manifestaciji Susret u vrtovima / Rendez-vous aux jardins, koja od 2003. godine, u organizaciji francuskog Ministarstva kulture, prvog vikenda u lipnju za javnost otvara privatne i javne vrtove, parkove i perivoje diljem Europe.
 
Podsjećamo, ovim se događanjem nastoji potaknuti građane da obrate više pozornosti na prostor oko sebe, da uživaju u ljepoti kreativno oblikovanih prostora, ali i osvijeste povezanost između ljudi i prirode. Također se nastoji istaknuti važnost podizanja svijesti o zaštiti, očuvanju i obnovi raznovrsne kulturne i prirodne baštine, osobito kod djece i mladih, kao i nužnost stručne edukacije.
 
Pozivamo sve zaljubljenike u vrtove, parkove i perivoje da posjete najavljene programe.

 
VARAŽDIN, Dravska park-šuma, zona edukativnog igrališta
5. lipnja 2026. 10:30 sati
Program „Vid“ u Dravskoj park-šumi u Varaždinu održat će se 5. lipnja 2026. godine s početkom u 10:30 sati. Djeci vrtićke dobi kao i svoj zainteresiranoj javnosti prezentirat će se važnost park-šume i njezinih stanovnika za cjelokupni ekosustav te ukazati na to kako je park-šumu moguće doživjeti različitim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom, okusom, dodirom).

Dravska park-šuma još od 19. stoljeća predstavlja glavno prirodno izletište građana Varaždina, dok je tijekom 20. stoljeća sadnjom brojnih alohtonih vrsta drveća dobila i parkovna obilježja. Sastavnim je dio Regionalnog parka Mura-Drava, ekološke mreže Natura 2000, kao i budućeg UNESCO-ova MAB rezervata biosfere Dunav-Drava-Mura. Na širokom području park-šume zabilježeno je 185 vrsta različitih kopnenih biljaka te oko 110 životinjskih vrsta. Dravska park-šuma predstavlja oazu mira i prirode na samom rubu grada, čija raznovrsnost flore i faune prostor čini atraktivnim tijekom cijele godine.

OPATIJA, Park Angiolina
5. lipnja 2026. 9:00 sati 
U parku Angiolina u Opatiji će se u petak, 5. lipnja 2026. godine od 9 sati održavati likovna radionica na kojoj će sudjelovati mlađi razredi opatijske Osnovne škole „Nikola Katalinić Jeretov“. Likovna radionica obradit će temu obnovljene rondele ispred vile Angioline, koristeći se suprotnim načinima likovnog izražavanja. Učenici prvih razreda će uz slobodnu interpretaciju raditi s bojama, dok će učenici četvrtih razreda, koristeći crno-bijelu tehniku sjenčanja ugljenom, pristupiti temi linearnim načinom predočavajući različite geometrijske oblike rondele.
 
ZAGREB, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Marka Marulića 9 a
6. lipnja 2026. 10:00 sati
U subotu, 6. lipnja 2026. godine u 10 sati započet će šetnja zagrebačkim Botaničkim vrtom koja će posjetitelje provesti zanimljivim povijesnim lokacijama, uspoređujući izvorni izgled s konca 19. stoljeća s današnjim, uz pomoć reprodukcija starih fotografija i slika.

Botanički vrt Sveučilišta u Zagrebu najstariji je botanički vrt u Hrvatskoj, osnovan 1889. godine na tadašnjem ruralnom rubu grada. Vrt je danas oaza zelenila u centru grada i dom za više od sedam tisuća različitih vrsta biljaka iz cijelog svijeta, ali i utočište stotinama vrsta korisnih životinja, prije svega kukcima i pticama. Posjetitelj ulaskom u Vrt uranja u biološku raznolikosti, mnoštvo boja, umirujućih zvukova prirode i ugodnih mirisa. Vrtom se izmjenjuju minijaturni krajolici različitih veličina, sastava i tekstura. Brojni su umjetnici boravili u Vrtu sa željom da raznim tehnikama zabilježe njegove ljepote. Detaljne nacrte i ideju osnivanja potpisuje prof. Antun Heinz, njegov utemeljitelj. Vitezslav Durchanek, prvi nadvrtlar, autor je nacrta mnogih lijeha i uzgojnih zgrada u Vrtu, a kasnije i hortikulturnih rješenja uz desetke palača u Zagrebu, kao i mnogih parkova. Prve fotografije Vrta dolaze iz studija poznatog zagrebačkog fotografa Ivana Standla. Treba istaknuti i bogatu zbirku fotografija Franje Kušenića, koji je koncem 19. i početkom 20. stoljeća u  Vrtu proveo svoj radni vijek. Fotografije iz razdoblja osnivanja Vrta posebno su važne jer svjedoče o nekim dijelovima ili građevinama koji su izmijenjeni ili su posve nestali. Snimke iz balona nad Zagrebom početkom 20. stoljeća otkrivaju izvorni izgled i oblikovanje Vrta, posve u skladu s izvornim nacrtom iz 1889. Snimanja iz zraka nakon Drugog svjetskog rata pokazuju manje promjene  kao posljedicu obnove nakon devastacije savezničkim bombardiranjem 1944. godine. Osim navedenih dokumentarističkih snimanja, trenutke u Vrtu rado bilježe stotine tisuća posjetitelja koje su kroz njega prošle do danas. Milijuni fotografija svjedoče o mijeni, ali i postojanosti Vrta tijekom stoljeća. Slikari su također bilježili  lijepe motive i vizure, a među njima je najslavnija akvarelistica Slava pl. Raškaj.
 
SPLIT, Botanički vrt Split Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Marjan
6. lipnja 2026. 10:00 sati
U subotu, 6. lipnja 2026. godine u 10 sati započet će stručno vodstvo Botaničkim vrtom na Marjanu. Posjetitelji će imati priliku upoznati različite skupine biljaka - od ljekovitih, začinskih, sukulenata, kaktusa, vodenih, kultiviranih, ukrasnih, grmolikih te stabala. Izradit će se i vaza Botaničkog vrta. Pod mikroskopom će se promatrati živi svijet u kapljici vode kao i različiti tipovi dlaka koje prekrivaju i štite listove ili stabljike nekih biljnih vrsta u Botaničkom vrtu. Izradit će se i crteži promatranih preparata.

Botanički vrt na Marjanu osnovan je i otvoren 1951. godine. Smješten je na južnim padinama brda Marjan. Terasastog je izgleda te ima dvije cjeline: hortikulturnu i prirodnu - s brojnim kultiviranim i samoniklim biljnim vrstama, osobito mediteranskim. Vrt je do kraja 70-ih godina prošlog stoljeća imao više od 2 500 biljaka. Nakon toga je uslijedila stagnacija sve do 2011. godine kada tada novi voditelj Botaničkog vrta prof. Mirko Ruščić sa studentima nastavničkog smjera Biologije i Kemije započinje s akcijama čišćenja i uređenja. Zasađene su mnoge mediteranske biljne vrste te su održane brojne edukacije, osobito u Tjednu botaničkih vrtova Hrvatske. Od 2019. do 2023. godine provodila se obnova i revitalizacija Botaničkog vrta u sklopu EU projekta „Marjan 2020. − brdo prošlosti, oaza budućnosti“. Od 2025. godine Vrt je ponovno otvoren za posjetitelje.

 
Više o programu Susret u vrtovima / Rendez-vous aux jardins na europskoj razini pročitajte na poveznici: https://rendezvousauxjardins.culture.gouv.fr/.