Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika u sklopu Svečane akademije 75. obljetnice HMI-ja

Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslava Milasa i dr. sc. Ivana Tepeša o građi novoga sveska Matičina ljetopisa govorit će znanstveni savjetnik s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar  dr. sc. Ivan Hrstić i ravnateljica Instituta za istraživanje migracija (IMIN) dr. sc. Marina Perić Kaselj, te urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika mr. sc. Vesna Kukavica.
 
Sažeto, suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini rezultira logičnom potrebom sažimanja naših rasutih tragova s udaljenih meridijana u cilju predstavljanja i sintetskog vrednovanja ostvarenjā ljudi hrvatskih korijena u zasebnoj serijskoj publikaciji kakvom se pokazao ovaj Matičin godišnjak, zahvaljujući suradnji uvrštenih publicistā koji slikom i riječju efektno opisuju recentna  postignuća našijenaca u kulturi i znanosti, povratničke i gospodarske pothvate te razne događaje koji su obilježili povijest i sadašnjost hrvatskog izvandomovinstva… Novi svezak tako donosi 29 raznorodnih priloga! 
 
Prelistajte elektroničko izdanje Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2026. na ovom linku: https://hit.repozitorij.ffzg.unizg.hr/object/hit:407

Objavljen novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2026.
 
Građa novog Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice, govori o rezultatima istraživanja naših vanjskih migracija i kulturnim postignućima raseljenih hrvatskih građana. Autori, njih ukupno 29, napisali su vrlo pitku priču o odabranim fragmentima globalnog hrvatskog kulturnog zajedništva…
 
Iz tiska je izišao novi svezak Matičina ljetopisa Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2026. U šest tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost i Nove knjige, donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike. Iako izrastao na tradiciji najčitanijih preporodnih kalendarskih knjiga, Matičin se ljetopis Hrvatski iseljenički zbornik s internetskom epohom prometnuo u čitku sintetsku medijsku formu o suvremenom hrvatskom kulturnom zajedništvu na globalnoj razini. Posrijedi je popularno znanstveno ukoričeno djelo u kojem je skupina odabranih kroatista, jezikoslovca, etnologa te povjesničara umjetnosti, etnologa, povjesničara  i sociologa obradila odabrano stvaralaštvo Hrvata izvan RH kroz prošlost i sadašnjost, uključujući recentne interkulturalne manifestacije u kojima sudjeluju ljudi hrvatskih korijena u 25 zemalja svijeta. Građa ovogodišnjeg Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice, govori o rezultatima znanstvenih istraživanja vanjskih migracija i kulturnim postignućima raseljenih hrvatskih građana od Amerike do Australije i bližeg europskoga susjedstva.
 
Fragmenti suvremenog iseljeničkog stvaralaštva
 
Čitajući ovogodišnji Matičin ljetopis saznat ćete tko je najveći filantrop u Hrvata Južne Amerike ili pak tko je najvještiji hrvatski matematičar koji se bavi razvojem AI algoritama i aplikacija za primjene umjetne inteligencije; Tko su istaknuti promotori transfera znanja između hrvatskih sveučilišnih institucija i međunarodnih laboratorija od Toronta, Santa Barbare i Cambridgea do Splita, Rijeke i Zagreba. Kako našim životima danas dominira slikovni medij čitajući Matičin ljetopis saznat ćete tko je prvi hrvatski umjetnik u Americi čija su dizajnerska rješenja u temeljima hrvatsko-američkih tiskanih medija, a kojemu je pošlo za rukom  oblikovati atraktivan vizualni identitet i provesti suvremene težnje prema hrvatskom nacionalnom izričaju, uključujući prerađene narodne motive iz svoje domovine u američko okruženje; Što se sve skriva u baštinskoj riznici Hrvatske bratske zajednice u Pittsburghu i što se trenutačno digitalizira kako bi ta etnomuzikološka i arhivska građa neprocjenjivog kulturnog značaja bila dostupna najširoj javnosti s obje strane granice; Tko je samozatajni svećenik s otoka Krka među osnivačima Hrvatske akademije Amerike, koja desetljećima objavljuje najčitaniji kroatološki godišnjak na engleskome jeziku Journal of Croatian Studies; Koje to utjecajno hrvatsko društvo iz Australije slavi 75. rođendan i s kojim programskim ciljevima nastavlja djelovati u multikulturnom okružju australskoga razvijenog društva. Ekranizacija kriminalističkih romana najprivlačnija je globalnome čitateljstvu i gledateljstvu, Hrvati i u tom žanru imaju u Čileu velikana omiljenih kriminalističkih romana i gledanih TV serija u hispanističkome svijetu. Kad smo već kod čitanja i pisanja - novi Hrvatski iseljenički zbornik u 71. godištu izlaženja osobitu pozornost posvećuje učenju i poučavanju u govoru i pismu hrvatskoga jezika, povijesti i kulture Z generacije. Tu su temu obradila prva pera naše kroatistike, jezikoslovlja i inozemne Croatice pa ćete u Zborniku čitati o jezičnim tehnologijama i online tečajevima našeg materinskoga jezika, o onomastici u Hrvata (i prigodnoj milenijskoj 1.100-toj obljetnici Hrvatskog Kraljevstva) te čestoći upotrebe osobnoga imena Tomislav; efektnim postignućima ulaganja u obrazovanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate u inozemstvu; mrežnim igrama u učenju glagoljice na zabavan i interaktivnim način; pothvatima u likovnom stvaralaštvu djece iz višejezičnih sredina i njihovih učiteljica iz Hrvatske nastave u Švicarskoj te zadivljujućim dosezima najdugovječnijeg Matičina akademskog jezičnog programa Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, čiji su polaznici neupitno doprinijeli afirmaciji hrvatskog jezika i kulture u domicilnim društvima naših iseljenika od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, uključujući zemlje Staroga kontinenta sve od Skandinavije do bližeg susjedstva, gdje pola tisućljeća obitava hrvatska manjina u 12 okolnih europskih zemalja.

Dojmljiv je etnografski zapis o otoku Susku i njegovoj  raspršenoj enklavi u New Jerseyju, koja se svakoga ljeta obnavlja u svojoj mediteranskoj kolijevci, poštujući s jedne strane starosjedilačko otočko stanovništvo u toj jadranskoj ekološkoj oazi koju danas, s druge strane, naseljavaju i stranci. U okviru biblioteke Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji objavljena je nedavno zanimljiva kulturno-antropološka knjiga „Bunjevačke kraljice: Duhovski običaj bunjevačkih Hrvata“, čija je opširna recenzija tiskana u Matičinu novom ljetopisu kako izvan uskih stručnih krugova nije bilo odveć poznato da se duhovski proljetni ophodi prakticiraju i izvan RH, a posebno da ih prakticiraju i Bunjevci. Zbornik skreće pozornost i na recentna ekolingvistička istraživanja, te sociološke analize revitalizacije identiteta moliških i moravskih Hrvata prema terenskim uvidima stručnjaka mlađeg naraštaja iz Italije i Češke, uz angažman znanstvenika iz matične zemlje. Šezdeseta je obljetnica Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu i prigoda u Matičinu godišnjaku za opširan zapis i zahvalu duhovnim i kulturnim  prinosima naših svećenika, časnih sestara i pastoralnih djelatnika životu vjernika u domicilnim destinacijama višemilijunske hrvatske dijaspore.

Transfer znanja i održivi povratak

Sažeto, uz recentno inozemno kulturno stvaralaštvo ljudi hrvatskih korijena i transfer znanja dijaspora - domovina, središnja tema novog Matičina  ljetopisa je održivi povratak iseljeništva pa su studiozno obrađene „Mjere za useljavanje, integraciju i zapošljavanje hrvatskih iseljenika i potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike” te povratnička razmišljanja mlađe hrvatske zajednice iz njemačke savezne pokrajine Bavarske u kojoj trenutačno živi više od 130.000 naših ljudi. Izdvojene migrantske zajednice iz zemalja Južne Amerike i Bavarske - pridonose matičnoj zemlji neupitno u pogledu iseljeničkih doznaka, prenošenja znanja, promicanja međunarodnoga utjecaja, privlačenja investicija, a atraktivne su i kao izvor demografskoga potencijala. Potvrda ovoga posljednjeg u kontekstu Hrvata zemalja Južne Amerike i Bavarske (odnosno Njemačke) je njihov dobni sastav - koji je znatno mlađi i povoljniji od dobnoga sastava stanovništva Hrvatske. Hrvati u zemljama Južne Amerike stoga za Lijepu Našu imaju višestruku važnost budući da kulturno, gospodarski i politički djeluju kao most između domovine i svijeta, afirmiravši se kao bitan čimbenik u oblikovanju transnacionalne hrvatske stvarnosti. Rezultati istraživanja stručnjaka Instituta za migracije i narodnosti te Fakulteta hrvatskih studija i njihovih partnera - pokazuju snažan interes našijenaca za preseljenjem i radom u Hrvatskoj, osobito među mlađom visokoobrazovanom populacijom. Istraživači uočavaju kako se doprinos useljenika iz Južne Amerike ogleda u multikulturalnom kapitalu jer potomci Hrvata donose poznavanje latinoameričkih kultura španjolskog i portugalskog govornog područja, ekonomskih i društvenih praksi s tih udaljenih meridijana - što bi Hrvatskoj moglo pomoći u otvaranju prema razvijenim izvaneuropskim tržištima. Useljavanje potomaka iz zemalja Južne Amerike, čija se brojnost procjenjuje na oko pola milijuna osoba, jedan je od prioriteta i Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, koja povratništvo iz dijaspore ubraja među bitne mjere demografske obnove i razvoja Lijepe Naše.

Autorski tim HIZ-a 2026.

Zaključno, objavljene radove u novom svesku Matičina ljetopisa potpisuju stručnjaci među kojima su doktorice znanosti Jasna Čapo, Tatjana Mihalić, Marina Perić Kaselj, Natasha Kathleen Ružić,  Jasenka Ferber Bogdan, Sanja Žaja Vrbica, Monika Balija, Tamara Bodor, kao i povjesničari doktori znanosti Ivan Tepeš, Wolfy Krašić, Ivan Hrstić, Božo Skoko, Stan Granic, te kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak, Vedran Iskra, Domagoj Vidović, Josip Mihaljević, hispanisti dr. sc. Željka Lovrenčić, Marta Tomić, anglisti Walter Vori Lalich, Ivana Bašić i Darko Perić, germanisti Manuela Obad, Sara Marđetko,  demografi Marijana Komljenović,  te pouzdani stalni suradnici kao što su nagrađivana znanstvena novinarka Tanja Rudež,  Dubravko Barač, Đuro Vidmarović, Marijeta Rajković Iveta, Lada Kanajet Šimić, Snježana Radoš  te Vesna Kukavica, koja uređuje ovu popularnu serijsku publikaciju o suvremenoj mobilnosti u Hrvata. I na kraju, naslovnicu Matičina ljetopisa krasi hrvatska kruna, eksponat iz sredine 14. stoljeća s aktualne monumentalne izložbe u Galeriji Klovićevi dvori, priređene u povodu 1.100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.
 
Iz povijesti Matičina godišnjaka

Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 71 godine, točnije 1955. Hrvatski iseljenički zbornik uobičajeno godišnje donosi tridesetak priloga. Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija - što je vidljivo prema citiranosti članaka mreže od tristotinjak suradnika te serijske publikacije koja je u digitalnom repozitoriju dosegla više od  35.000 stranica.
Matičin godišnjak obiluje svježim autorskim viđenjima istaknutih domaćih i stranih publicista, snažnim umjetničkim i znanstvenim osobnostima, ali i otkrićima jedinstvenih sudbina malih običnih pečalbara. Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Hrvatski iseljenički zbornik njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant.
 
Tekst: Snježana Radoš