Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2024.

Uz pozdravni govor ravnatelja HMI-ja profesora Mije Marića, Matičin ovogodišnji  ljetopis predstavit će dr. sc. Ivan Hrstić, viši znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. María Florencia Luchetti, viša stručna savjetnica iz Instituta za istraživanje migracija, te urednica Vesna Kukavica.
 
Prigodni glazbeni program izvest će sopranistica Katarina Margaretić. Voditeljica promocije je profesorica Lada Kanajet Šimić.
 
O ZBORNIKU:
 
Hrvatski iseljenički zbornik najčitanija je iseljenička serijska publikacija! Aktualni svezak Matičina ljetopisa efektno propituje raspoložive podatke o novim oblicima mobilnosti u Hrvata, zahvaćajući raznolike stilove života našeg čovjeka uključenog u tokove planetarnog umreženoga društva (obuhvaćajući  cirkulaciju, ali i privremenost izbivanja naših selilaca izvan RH)… Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višekulturnome ozračju - kako matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda.  Hrvatski iseljenički zbornik 2024. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima šest tematskih cjelina -  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost te Nove knjige - koje se sastoje od 27 samostalnih autorskih priloga, uključujući pregled suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva hrvatske dijaspore. Građa je raspoređena na 304 stranice i ilustrirana s 98 fotografija. Simbolično - naslovnicu ovogodišnjega Matičina ljetopisa krasi skulptura „Daleki akordi“ znamenitoga kipara Ivana Meštrovića, koji je modernu hrvatsku umjetnost upisao na kartu svijeta.  

---------------------------------------------------------------

Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu ima šest tematskih cjelina, koje se sastoje od ukupno 27 samostalnih autorskih priloga. Obimna građa je raspoređena na više od tristo stranica i ilustrirana s gotovo stotinu fotografija, kao i desetak grafikona pratećih tabelarnih prikaza. Promocija se održava u prigodi Međunarodnoga dana materinskog jezika u srijedu 21. veljače s početkom u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.
Uvodno poglavlje „Znaci vremena“ usredotočeno je na recentne reprezentativne hrvatske kulturne prakse koje nastaju s obje strane granica. Tako  „Fragmente suvremenoga hrvatskoga kulturnog zajedništva na globalnoj razini“ opisuju kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak i Vedran Iskra, izdvajajući ponajviše one koje je financirao Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine.  Lingvist Domagoj Vidović analizira prednosti  Zakona o hrvatskome jeziku u višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice. Razvoj mrežne Hrvatske enciklopedije i inih digitalnih sadržaja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža koji su dostupni u otvorenom internetskom pristupu hrvatskoj dijaspori opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus.  Opus Ivana Meštrovića kao dio kolektivnog identiteta hrvatskog naroda raščlanjuje povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac slijedom 140. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića i  studiozno priređene aktualne izložbe u Zagrebu (Galerija Klovićevi dvori, 22. XI. 2023. - 3. III. 2024.), koja je pružila sjajnu prigodu da se nova generacija stručnjaka ponovno suoči s Meštrovićevom impozantnom umjetničkom ostavštinom u više država s dva kontinenta.
Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, opsegom, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višejezičnome ozračju - kako matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta hrvatske dijaspore od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Stoga se druga tematska cjelina „Kroatistički obzori“ fokusira na „Stanje i perspektive Hrvatske nastave u inozemstvu“ u 23 zemlje svijeta, slijedom istraživanja generacije  Z autorskog trojca Rone Bušljete Kardum, Renate Burai i Ivane Skender. Priručnik o neformalnim oblicima poučavanja i ovladavanja kulturološkom komponentom hrvatskoga kao inoga jezika, jedinstven novi metodički prinos stručnjaka  Hrvatske matice iseljenika, prikazuje Tamara Turza Bogdan s Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.  Hispanistica Željka Lovrenčić znalački se osvrće na nadahnutu prozu više pisaca hrvatskih korijena od Kanade do Čilea, preporučujući posebno romane Juana Mihovilovicha. Slijedi esej Ozane Ramljak i Katice Jurčević koji dublje propituje  književnost posredovane memorije, a na primjeru dvaju romana najčitanijeg čileanskoga pisca bračkih korijena Antonija Skármete „La boda del poeta“ i „La chica del trombón“, argumentirajući pojedine efektne mogućnosti interpretacije interkulturalnog koncepta. „Citiranje digitalnih izvora u istraživanjima tema povezanih s hrvatskim iseljeništvom“ u fokusu je informatologinje s Filozofskoga fakulteta Ivane Hebrang Grgić.  „Put prema hrvatskoj digitalnoj knjižnici zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice“ znalački je opisala Sofija Klarin Zadravec, izdvajajući digitalne repozitorije namijenjene našemu iseljeništvu i inozemnim stručnjacima zainteresiranim za hrvatsku kulturu, uz vrlo korisnu interaktivnu kartu hrvatskih baštinskih ustanova koje su dio netom ostvarenog Projekta e-Kultura - „Digitalizacija kulturne baštine“.
Treća tematska cjelina ovogodišnjeg Matičina ljetopisa pod naslovom „Mostovi“ analizira „Zajedništvo američkih Hrvata nove generacije“ iz autorske vizure etnologa i povjesničara  Ivana Tepeša, dok se pisac hrvatskih korijena iz Montevidea Eduardo R. Antonich usredotočuje na ishode „Sedmog susreta Hrvata Južne Amerike“, održanog nedavno u Urugvaju. Izazovi zastupljenosti dijaspore u parlamentu Republike Hrvatske u fokusu su istraživača Tade Jurića, dok se Snježana Radoš bavi „Postignućima demografske mjere Biram Hrvatsku!“.   Značajke hrvatske zajednice u Sloveniji obradila je Rebeka Mesarić Žabčić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Tematska cjelina „Povjesnica““ donosi na početku izvorni znanstveni rad Ivice Miškulina posvećen slučaju pečalbara Antuna Mikića iz Batrine s australskim iskustvom iz doba hladnoratovske podjele svijeta. Australski Dalmatinac Walter Vori Lalich opisuje fascinantna migrantska iskustva na stazi prema multikulturalnoj Australiji Aboridžina Charlesa Perkinsa u Nogometnom klubu „Croatia Adelaide“. Vodeći kanadskih povjesničar hrvatskih korijena Stan Granic rekonstruira gotovo filmsku sudbinu „Doseljenika u Sjevernu Ameriku - aljaškog rudara Paula Draženovića“, samohranog oca i prvog filantropa ličkih korijena na Aljaski u doba Zlatne groznice. Publicist iz Švicarske Tihomir Nuić obrađuje bogati opus povjesničara, arhiviste i pisca s polustoljetnom bavarskom adresom dr. sc. Joze Džambe, izdvajajući posebno njegovu nedavno prevedenu (s njemačkoga na hrvatski jezik) historiografsku monografiju „Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni“ .  
Refleksije časopisa „Osoba i duh“ hrvatskih emigranata iz Španjolske tema su izvornog znanstvenog rada Tamare Bodor. Danas je taj časopis svjedočanstvo visoke intelektualne produkcije dijela hrvatskih emigranata koji su unatoč teškim egzistencijalnim uvjetima stvarali i dostojno promicali ugled svoga naroda u svijetu. Rad je fokusiran na djelovanje organizacije Croatia Academica Catholica (CAC) i spomenutog njezina časopisa.  Organizaciju su osnovali i časopis pokrenuli dominikanac Franjo Hijacint Eterović i laik Luka Brajnović koji su u Madridu našli utočište nakon Drugog svjetskog rata. Organizacija je imala podružnice u gotovo svim zemljama u kojima su boravili naši egzilanti. Širenjem mreže suradnika, časopis postaje interdisciplinarna revija koja iz broja u broj donosi visokokvalitetne članke iz raznih područja. Ključna svrha časopisa bila je predstaviti Hrvatsku, njezinu povijest i kulturu strancima.   
U petoj tematskoj cjelini „Znanost“ Matičin ljetopis redovito donosi  seriju članka nagrađivane znanstvene novinarke Tanje Rudež o karijerama hrvatskih znanstvenika u inozemnim centrima izvrsnosti. U ovome svesku je opisan „Američki san dalmatinske kardiologinje Ane Barać iz Washingtona“, te „Josip Glaurdić, vizionar s Instituta za političke znanosti Sveučilišta u Luksemburgu“. Šesta tematska cjelina izdvaja recentan divot izdanja posvećena kulturnome stvaralaštvu Hrvata izvan Republike Hrvatske, među kojima su ove godine „Leksikografski prinosi podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca“ iz pera Maria Bare, uz „Rasvijetljenu izbjegličku dramu egzilanta s višedesetljetnom argentinskom adresom Stjepana Horvata“ iz pera prikazivačice s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Martine Grahek Ravančić i vrijedna prolog Borisa Becka o knjizi „Hrvatska u trideset priča“, autorskoga dvojca Zvonimira Frke Petešića i Bože Skoke.
Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika. Urednica ove čitane serijske publikacije od 1999. je zagrebačka publicistkinja i kulturna djelatnica Vesna Kukavica.
 
Tekst: Snježana Radoš
Foto: Naslovnica HIZ-a, design Luka Gusić