Projekt BEK : Rast čitanosti od 17 posto

U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2024. godine objavljeno je 16 novih pjesničkih naslova te dosad jedina znanstvena monografija posvećena isključivo pjesničkom opusu Danijela Dragojevića.
 
Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2024. roman „Ono što sam prešutjela“ Aleksandre Kardum (1.883 čitatelja), a iza njega slijede „Ljubav je sve“ (1.371) i „U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo“ (1.220) Krešimira Pintarića. Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (1.383 čitatelja), a iza njega slijede „Cafe Apollinaire“ Damira Šodana (1.146) i „Divovski koraci“ Krešimira Pintarića (1.055). Najčitaniji publicistički naslov je „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (1.682), a iza njega slijede  „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ (1.392) te „Ekološki otisak“ (1.265) Dražena Šimleše. Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.413), „Barikade“ Borisa Budena (849) i „Pravo na lijenost“ Paula Lafarguea (441), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.772), „Pojam i struktura filmskog vremena“ Ante Peterlića (624) i „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (609). Čak 16 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2024. godine, od Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ s više od dvije tisuće i sedamsto čitatelja do Polšekovih „Zapisa iz treće kulture“ s 1.011 čitatelja.
 
Projekt BEK više od 23 godine distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima u digitalnom okruženju. Važno je naglasiti da su naslovi producirani i/ili distribuirani u okviru projekta BEK dostupni trenutno, globalno i bez novčane naknade, kao i to da je čitateljima omogućeno slobodno dijeljene tih naslova, budući da, za razliku od komercijalnih izdanja, nisu zaštićeni DRM-om (Digital Rights Management), čime korisnici projekta postaju ujedno i aktivni sudionici u promidžbi i popularizaciji suvremene hrvatske knjige i književnosti. Što se tiče uspješnosti projekta u širenju objavljenih naslova, najbolje svjedoče konkretne brojke: od pokretanja u proljeće 2001. godine, projekt je imao više od 4 i pol milijuna korisnika koji su na svoje uređaje preuzeli 625.132 e-knjiga (usluga koja je korisnicima dostupna tek od 2016. godine) te online čitali još 2.213.478 e-knjiga.
 
U ožujku je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u svibnju „muški pjesnički blok“ - oba s po osam pjesničkih naslova, od kojih je četiri nagrađivano, dok je u travnju objavljena dosad jedina monografija posvećena jednom od najboljih i najpoznatijih hrvatskih pjesnika - Danijelu Dragojeviću.
 
U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Vidok koža“ Vesne Bige, „Mulholland“ Blaženke Brlošić, „Tvoja mama ima dečka“ Romane Brolih, „Apatridi i druge čudne ličnosti“ Lidije Deduš, „Teleidoskop“ Andrijane Kos Lajtman, „Hod na rukama“ Sonje Manojlović, „Pjevaj, Molly“ Zrinke Posavec te „Urbane od A do Ž“ Maje Urban.
 
U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Neonski bog mržnje“ Denisa Ćosića, „Pjesnički manifest“ Tomislava Domovića, „Nepravilnosti“ Ivana Hercega, „Zbiljka“ Miroslava Kirina, „Zib“ Miroslava Mićanovića, „Netko na bubnjevima odsvira likovnu agoniju“ Gorana Rema, „Biciklisti“ Borisa Vrge te „Dixieland“ Davorina Žitnika.
 
Studija „Na tragu Kornjače - pjesma u prozi i tvarna imaginacija u poetici Danijela Dragojevića“ Branislava Oblučara teži opisati mjesto pjesme u prozi u autorovom opusu, što je polazište za razmatranje autorovog žanrovski i formalno razvedenog književnog diskursa koji uključuje i eseje te pjesme u slobodnom stihu. S druge strane, pojmom tvarne imaginacije nastoji se opisati semantička, odnosno problemska razina autorova djela, koja se temelji na odnosu lirskog subjekta i materijalnog prostora.