Predstavljeni rezultati studije 'Kulturne i kreativne industrije u RH prije i nakon Covid-19'

Studija je pokazala kako su do početka pandemije, kulturne i kreativne industrije bilježile kontinuiran rast s udjelom od 3,1 % u domaćem BDP-u 2019., da bi u 2020. zabilježile pad od 8,4 % što je ujedno i najizraženiji pad u usporedbi sa svim ostalim djelatnostima. Najpogođenijim se pokazao podsektor glazbe i izvedbenih umjetnosti s padom prihoda od 40,8 %, a slijede ih film s -35,9 % umjetnost -23,6 %, fotografija -22,5 %, oglašavanje i tržišno komuniciranje -15,3 % te izdavaštvo s -11,4 %. Pad poslovnih prihoda zabilježen je u svim djelatnostima kulturne i kreativne industrije, a najotpornijima pokazali su se podsektori računalni programi, igre i novi mediji, arhitektura te muzeji, knjižnice i kulturna baština.
 
„Rezultati istraživanja pokazali su još jednom da su kulturne i kreativne industrije generator rasta i razvoja te važan element jačanja svih sektora, a prije svega, industrije, turizma, poduzetništva i digitalnih tehnologija uz značajan izvozni potencijal, ali i doprinos razvoju kulture i umjetnosti“, podsjetio je na predstavljanju državni tajnik Ministarstva kulture i medija Krešimir Partl.
 
„Također, još uvijek moramo sagledati i pandemijsko vrijeme jer studija ukazuje da je većina podsektora kulturnih i kreativnih industrija pretrpjelo ozbiljne gubitke uzrokovane krizom“, istaknuo je Partl dodavši kako su se ti gubici ipak ublažili brojnim mjerama Vlade RH i Ministarstva kulture i medija. Gledajući u budućnost u kontekstu energetske krize, državni tajnik Partl također je najavio da je u predstojećem razdoblju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano 250 milijuna kuna upravo za kulturne i kreativne industrije kako bi ih osnažili u skladu s europskom agendom zeleno i digitalno, zato upravo u tom smislu ova studija trasira jasne smjernice ulaganja u industriju“.
                               
„Naše istraživanje ukazuje na važan doprinos kulturnog i kreativnog sektora gospodarstvu, zaposlenosti i poduzetništvu u Republici Hrvatskoj, ali i na brojne ranjivosti koje su dodatno isplivale na površinu u pandemijskom razdoblju. Utvrđene su razlike u trendovima u pojedinim podsektorima, kao i potreba za osvježavanjem njihovog mapiranja što bi dodatno olakšalo kreiranje dobro dizajniranih mjera koje olakšavaju poslovanje i potiču razvoj kulturnih i kreativnih industrija“, istaknula je dr. sc. Tajana Barbić, voditeljica studije s Ekonomskog instituta Zagreb.
 
O rezultatima studije i preporukama utemeljenima na njoj govorila je i Vjera Matković, načelnica Sektora za audiovizualne djelatnosti i poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama Ministarstva kulture i medija te glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec.
 
Osim što analizira doprinos kulturnih i kreativnih industrija ukupnom gospodarstvu u Hrvatskoj u razdoblju od 5 godina prije pojave pandemije Covid19 kao i utjecaj pandemije na poslovanje pojedinih podsektora KKI tijekom 2020. godine i kasnije, ova studija također razmatra i potencijal tih industrija te daje preporuke konkretnih mjera za poticanje inovacija, digitalizacije i razvoja poslovanja u ovom gospodarskom sektoru u budućnosti.
 
Studiju „Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj – prije i nakon Covid-19“ pronađite na sljedećoj poveznici, a njen sažetak te infografiku na poveznici. 
 
Galerija fotografija>>>