Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljena monografija "Bekar: Prelude"

Monografija "Bekar: Prelude", urednice Alire Hrabar Bekar, u kojoj se predstavlja opus utjecajnog art direktora druge polovice 20. stoljeća i grafičkog dizajnera Dušana Bekara, predstavljena je u srijedu u Gradskoj knjižnici Rijeka.
vrijeme: 09.07.2025. -
mjesto: Rijeka

Knjiga sadrži oko 250 njegovih radova, među njima za Bagat, Borovo, Labud, MTČ, Uljanik, Univerzijadu ‘87, Upin, Velebit, Željezaru Sisak, kao i za klijente Galeb, HEP, Inu, Petrokemiju, Podravku, Saponiu te brendove poput Borosane i Startasa.

Voditelj galerije Hrvatskog dizajnerskog društva Marko Golub istaknuo je na predstavljanju putem video prijenosa da se na taj način javnosti približava autora čiji radovi su svuda oko nas i svi ih poznaju.

Riječ je o mnoštvu vizualnih identiteta, znakova tvrtki i institucija, ali i brojnih reklama i maskota. Važno za stvaralaštvo Dušaka Bekara je i njegova izuzetno duga karije, jer je stvarao dulje od šest desetljeća, istaknuo je Golub.

Naglasio je da je Bekar bio dugo u sjeni, a monografija pokazuje vrhunce njegova rada.

Urednica knjige Alira Hrabar Bekar navela je da je Bekar počeo djelovati kao dizajner ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata u Ozehi, jednoj od prvih marketinško oglašivačkih agencija u tadašnjoj Jugoslaviji.

Karakteristika agencije Ozeha bila je da se autori ne potpisuju, u čemu je jedan od razloga relativne anonimnosti autora u javnosti.

Od samog početka rada u toj agenciji surađivao je s kemijskom industrijom, poput poduzeća Neva, Saponia i Labud. 

U svom višedesetljetnom djelovanju radio je za stalne klijente poput Fotokemike ili Ine, kao i za mnoge druge u samo jednoj kampanji ili za jedan plakat. U tvrtki Fotokemika dizajnirao je od ambalaža, poput kutija za filmove ili foto papir do plakata i reklama, rekla je. 

Urednica knjige ističe da je sustavan rad na proučavanju njegova djela omogućila posve sačuvana arhiva radova i dokumentacije od 50-tih godina do kraja stoljeća.

Bekarov sin, Duško Bekar, naglasio je da njegov otac nije činio razliku između svojih radova po tome koji su mu omiljeniji od drugih, nego je svakomu pristupao s istom željom da pronađe rješenje. No, vizualni identitet i znak Univerzijade u Zagrebu je svakako izdvajao, naveo je. 

Izvor: Hina