Monografija "Povjestice - Monografija Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture", predstavljena u srijedu, 21. listopada, donosi pregled razvoja Škole i njezinih programa te svjedočanstva polaznika i suradnika o njezinu doprinosu promicanju hrvatskoga jezika i kulture u svijetu.
vrijeme: 21.10.2026. -
mjesto: Zagreb
Monografija, čije su autorice Marija Bošnjak i Lada Kanajet Šimić, nastala je u povodu obilježavanja 45 godina od prve Ljetne škole hrvatskoga jezika u Hrvatskoj, koju je 1980. zajedno sa Sveučilištem u Kanzasu (SAD) pokrenula Hrvatska matica iseljenika, 35 godina otkad je Sveučilište u Zagrebu preuzelo akademski jezični program te 15 godina od početka provedbe Hrvatskoga internetskoga tečaja HiT-1.
Kroatistica Zrinka Jelaska istaknula je kako su se autorice potrudile dati bitne podatke, ali i pribaviti izjave mnogih bivših sudionika u programima te slikovnim prilozima pokazati razgranatost i utjecaj tih programa i na učenike i na učitelje hrvatskoga u njihovoj karijeri.
Povjestice, smatra, pokazuju kako je Škola u kojoj su radile glavninu njezina postojanja, postala sjajan primjer predstavljanja hrvatskoga jezika i kulture te povezivanja potomaka hrvatskoga iseljeništva s domovinom svojih roditelja.
Budući da su ljetni i zimski programi, kao i e-tečajevi, bili prvi takvi društveni programi koji su nudili stručno poučavanje hrvatskoga jezika i terensko sudjelovanje u raznolikom bogatstvu hrvatske kulturne ponude, ova je knjiga i svojevrstan spomenik toga uspjeha obiju suradnih ustanova, rekla je Jelaska.
Knjiga će, ocijenila je kroatistica Jasna Novak Milić, poslužiti kao vrijedan dokument vremena i svjedočanstvo jednog dugovječnog i iznimnog projekta. Povjestice su zaustavljeni trenutci koji od zaborava čuvaju projekt mnogo veći od jezičnog tečaja, rekla je.
Kroatistica Lidija Cvikić ocijenila je kako najveće značenje ova monografija ima za područje jezikoslovne kroatistike. Znanstveno i stručno područje hrvatskoga kao inoga jezika izrastalo je iz Sveučilišne škole, napomenula je i dodala kako se gradilo upornim i predanim radom njezinih nastavnika.
U knjizi su prikazani povijesti Škole, njezini počeci i prvi programi učenja hrvatskoga jezika i kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, razdoblje novoga partnerstva i nadogradnje programa te institucionalne potpore Sveučilišta u Zagrebu nakon demokratskih promjena i stjecanja hrvatske državne neovisnosti kada je hrvatski jezik zaživio u punoj stvaralačkoj slobodi.
Zasebna cjelina spomenice - Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, donosi detaljan prikaz organizacije i sadržaja ljetnog programa, raznolikosti skupina, profila polaznika, predavača i suradnika od 1993. do 2024., kao i prikaz brojnih aktivnosti, susreta i dodjela diploma.
U spomenici su svjedočanstva bivših polaznika i suradnika, njihova iskustva, sjećanja i kritička promišljanja koja zorno oslikavaju koliko je ovaj program oblikovao sve pojedince koji su na bilo koji način sudjelovali u programima Škole, poticao znanstvene i profesionalne putove te pridonosio promicanju Hrvatske u svijetu.
Monografija završava cjelinom s pregledom literature s područja glotodidaktike i sociologije kulture s migrantskom pozadinom koja čitatelju omogućuje dublje razumijevanje znanstvenoga, kulturnoga i povijesnoga konteksta u kojemu je Škola djelovala i razvijala se.
Knjigu "Povjestice - Monografija Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture" objavila je Hrvatska matica iseljenika.
Marija Bošnjak rođena je u Širokom Brijegu. Hrvatski jezik i književnost diplomirala je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na istome je fakultetu na PDS Glotodidaktika doktorirala na temu Rječnički razvoj inojezičnih učenika hrvatskoga na početnome e-tečaju.
Lada Kanajet Šimić rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Rukovoditeljica je Odjela za obrazovanje, znanost i šport Hrvatske matice iseljenika. (Hina)
