Hrvatski prirodoslovni muzej predstavio je u utorak, 27. siječnja, fotomonografiju 'Hrvatski prirodoslovni muzej - jučer, danas, sutra', kojom podsjeća na 180 godina dugu povijest tog zagrebačkog muzeja, prikazuje njegovu suvremenu transformaciju i daje temelje za budućnost.
vrijeme: 27.01.2026. -
mjesto: Zagreb
Sveobuhvatan vizualni i tekstualni prikaz te najstarije hrvatske prirodoslovne institucije, od osnutka Narodnog muzeja 1846. godine, donosi više od 200 fotografija, među kojima su i raritetne arhivske snimke, dokumentaciju fundusa i prikazi novog stalnog postava.
Vizualno putovanje kroz povijest muzeja, a samim time i hrvatske prirodoslovne znanosti, predstavlja izbor iz bogatog muzejskog fundusa od preko 1,34 milijuna muzejskih predmeta u više od 120 zbirki, od minerala i fosila do prepariranih životinjskih vrsta. Dokumentiran je i projekt obnove od potresa te novi stalni postav, s 4807 izložaka i 237 multimedijalnih sadržaja koji Muzej uvode u novu eru modernog središta znanosti, obrazovanja i kulture.
„Ova monografija nije samo knjiga nego zapis zajedničkog rada i gotovo 200 godina kontinuiteta, znanja stručnosti i predanosti brojnih generacija muzealaca. U njezinim su stranicama sažeti doprinosi generacija koje skrbe o prirodoslovnoj baštini i razvijaju muzej zajedno s društvom”, naglasila je Tatjana Vlahović, ravnateljica i urednica izdanja uz Ivu Mihoci.
Po njezinim riječima, od samog početka promišljanje novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja bio je zajednički proces svih muzejskih djelatnika, od kustosa do tehničkih službi i uprave, utemeljen na dijalogu i povjerenju, a njihova se snaga posebno vidjela u krizi nakon potresa, tijekom evakuacije fundusa, zaštite zbirki i rada u izvanrednim okolnostima.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet podsjetio je kako su u Gradu Zagrebu na početku prvog mandata bili u nezavidnoj financijskoj situaciji i bilo je riskantno ući u sufinanciranje Muzeja, no bili su svjesni da je to važno i sada imamo zgradu koja je „dragulj u kruni” među zagrebačkim muzejima.
„Ponosni smo na njega i obnovu koja je od palače Amadeo napravila suvremeno sučelje, platformu za učenje i zabavu, s izlošcima koji nisu samo fizički nego virtualni i interaktivni. Fotomonografija to na najbolji mogući način ukoričuje”, istaknuo je.
Dokument vremena i most između prošlosti i budućnosti
Oblikovanje, prijelom i pripremu za tisak potpisuje Sanja Bachrach Krištofić, koja je rekla kako su u knjizi objavljene fotografije muzejskih fotografa, one iz muzejskih arhiva i članova Fotokluba Zagreb koje donose različite autorske senzibilitete, a samo je Mario Krištofić tri godine snimao fotografije za nju.
„Dobra muzejska fotografija mora biti precizna i jasna, ali u sebi i nositi estetiku te gotovo poetsku dimenziju, a upravo je ta napetost čini zahtjevnom i uzbudljivom. Ovo nije samo prezentacija muzeja, nego dokument vremena i most između arhiva prošlosti i arhiva budućnosti”, dodala je.
Bivši ravnatelj Muzeja i muzejski savjetnik u mirovini Srećko Leiner ustvrdio je kako su se već od osnutka Narodnog muzeja počele oblikovati zbirke koje su postale temelj današnjeg fundusa, a njihov sustavni razvoj svjedoči o ranoj svijesti o važnosti prirodoslovne baštine.
„Potres je bio snažan podsjetnik na ranjivost baštine, ali i poticaj za realizaciju dugogodišnjih promišljanja u vezi novog prostora, bila je to realizacija vizije koja se stvarala godinama i desetljećima. Neka monografija bude poticaj i obveza budućim generacijama da nastave raditi s istom odgovornošću i znanjem”, napomenuo je.
Muzejski savjetnik u mirovini Dragan Bukovec smatra kako je to izdanje logičan slijed nakon uređenja muzeja i novog postava kojeg bivši i sadašnji djelatnici s ponosom prikazuju, a ono i služi na čast samoj instituciji svima koji su na njemu radili, ali i pomogli da do njega dođe. (Hina)
