Predstavljanje monografije 'Hrvatska književnost, film i televizija'

Uz autore, knjigu će predstaviti i prof. dr. sc. Cvijeta Pavlović te urednik izdanja Željko Anzulović.

Monografija Hrvatska književnost, film i televizija predstavlja nastavak istraživačkog rada započetog u monografiji Hrvatski film u 21. stoljeću (2023.). Dok je prva  knjiga ponudila širok pregled suvremene hrvatske kinematografije kroz analizu filmske produkcije, redateljskih opusa, žanrova, tema i kritičke recepcije, ova se monografija detaljnije usredotočuje na pojedine fenomene koji su u prethodnom istraživanju bili sažeto obrađeni. Poseban poticaj za ovo istraživanje bile su spoznaje iz prethodne knjige prema kojima se čak osam od deset najgledanijih hrvatskih filmova prve četvrtine 21. stoljeća temelji na književnim predlošcima premda filmske adaptacije književnosti čine četvrtinu hrvatske filmske produkcije, a ekranizacije su u prosjeku dobivale više nacionalnih nagrada od filmova snimljenih prema izvornim scenarijima. U tom smislu knjiga produbljuje i analitički razvija pitanja odnosa između književnosti i filma, uloge televizije u razvoju nacionalne kinematografije te značenja nezavisnog filma kao produkcijske i estetske alternative. Monografija je stoga strukturirana u tri međusobno povezana tematska bloka.
 
Prvi i najveći dio knjige posvećen je ekranizacijama hrvatske književnosti, s posebnim naglaskom na 54 ekranizacije nastale u 21. stoljeću (ukupno 64 u neovisnoj Hrvatskoj, uključujući dvije animirane). Ekranizacije su u hrvatskoj kinematografiji dugotrajna i stabilna tradicija, premda su u 21. stoljeću bile pretežno više usmjerene na suvremenu književnost nego na književni kanon. Kroz niz analiza filmova i njihovih književnih predložaka monografija pokazuje kako književni predlošci postaju polazište za različite autorske interpretacije, pri čemu film ne reproducira književni tekst, nego ga prevodi u vlastiti vizualni i narativni sustav.
 
Drugi dio knjige bavi se televizijskim filmom, tj. odnosom Hrvatske radiotelevizije i igranog filma. HRT je imao važnu, često presudnu ulogu u razvoju nacionalne kinematografije, bilo kroz izravnu produkciju (20 vlastitih produkcija u neovisnoj Hrvatskoj), koprodukcije ili televizijske projekte koji su prelazili granicu između televizijskog i kino filma. Televizijski film, koji je u određenim razdobljima predstavljao važan produkcijski model i prostor različitog izražaja, danas je gotovo potpuno nestao iz hrvatske audiovizualne proizvodnje, potisnut promjenama u medijskoj industriji, transformacijom televizijskih formata i dominacijom serijskih sadržaja i streaming-platformi.
 
Treći dio knjige posvećen je nezavisnom filmu, fenomenu koji je u hrvatskoj kinematografiji djelovao kao produkcijska alternativa i estetski korektiv institucionalnom sustavu (i proizveo više od 80 naslova u neovisnoj Hrvatskoj). Nezavisni film omogućio je pojavu autorskih poetika koje su izvan dominantnih produkcijskih modela nerijetko donosile i snažnije tematske ili formalne pomake. Međutim, kao i televizijski film, i nezavisni film u današnjim je produkcijskim okolnostima gotovo nestao kao prepoznatljiv model filmske proizvodnje, što dodatno naglašava važnost njegova povijesnog i kritičkog sagledavanja.
 
Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Hrvatskog audiovizualnog centra.