Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje knjige Srećka Tomasa 'Podrijetlo i mladost nobelovca Ružičke'

Povodom 50. obljetnice smrti Leopolda (Lavoslava) Ružičke, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Državni arhiv u Vukovaru organiziraju predstavljanje knjige prof. dr. sc. Srećka Tomasa 'Podrijetlo i mladost nobelovca Ružičke', koje će se održati u ponedjeljak, 26. listopada, s početkom u 12 sati, u Knjižnici HAZU.
vrijeme: 26.10.2026. -
mjesto: Zagreb
url: https://www.info.hazu.hr/

Knjigu će predstaviti dr. sc. Agneza Szabo, prof. dr. sc. Ante Jukić, dr. sc. Dražen Kušen, Petar Elez, prof. i prof. dr. Srećko Tomas, a uvodno će govoriti potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić.

Knjiga je plod autorova višegodišnjeg istraživanja života, rada i znanstvenih postignuća hrvatskog kemičara i nobelovca Lavoslava (Leopolda) Ružičke, rođenog u Vukovaru 13. rujna 1887. u obitelji češkog podrijetla, a podatci i spoznaje koje sadrži umnogome su preuzeti ili se temelje na arhivskom gradivu i ostaloj dokumentarnoj građi u posjedu Državnog arhiva u Vukovaru, Državnog arhiva u Osijeku, Gradskog muzeja Vukovar i drugih kulturnih i baštinskih ustanova. Njena je osobita vrijednost u tome što je autoru, među ostalim, pošlo za rukom detaljno rekonstruirati obiteljsko stablo i život obitelji Ružička u Dalju, Osijeku, Gradištu i Vukovaru te napose ulogu nobelovčeva oca Stjepana Ružičke i ostalih članova obitelji Ružička u društvenom, gospodarskom, javnom i političkom životu tih mjesta. Knjiga tako predstavlja važan doprinos obnavljanju uspomene na Lavoslava (Leopolda) Ružičku, prvog nobelovca Hrvata, i obitelj Ružička u kojoj je stasao, a koja je u konačnici zaslužna za prepoznatljivost Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske u kontekstu europske i svjetske znanosti.
 
Lavoslav Ružička, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1939., diplomirao je kemiju na Tehničkoj visokoj školi u Karlsruheu gdje je bio asistent do 1912., a zatim je do 1957. djelovao na Saveznoj tehničkoj visokoj školi (ETH) u Zürichu, ostavši trajno povezan s domovinom. Istraživao je strukturu piretrina, insekticida dobivenog iz dalmatinskoga buhača, a nakon uspješne sinteze i određivanja strukture muskona i cibetona, važnih u industriji mirisa, bavio se pripravom makrocikličkih spojeva s velikim brojem ugljikovih atoma u prstenu te istraživanjem steroida. Počasni član JAZU bio je od 1940. Umro je u Mammernu u Švicarskoj 26. rujna 1976.