Preskočite na glavni sadržaj

Predavanje: 'Školski forum – od ideje do realizacije'

Predavanje dr. sc. Irene Kraševac 'Školski forum - od ideje do realizacije' održat će se u utorak 6. veljače u 17 sati u Etnografskome muzeju Zagreb, u sklopu izložbe 'Muzej Mimara - Obnova'.
vrijeme: 06.02.2024. -
mjesto: Zagreb
url: http://www.emz.hr

Iznijet će se nove spoznaje o gradnji ove impozantne arhitekture koja je slovila za najveću i najmoderniju školsku zgradu na području Monarhije. Dr. sc. Irena Kraševac, povjesničarka umjetnosti i znanstvena savjetnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu ujedno je i voditeljica projekta „Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.-1940.“
Natječaj za izgradnju Školskog foruma pokrenuo je Izidor Kršnjavi u vrijeme obnašanja dužnosti predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu (1891.-1896.). Nakon odluke o gradnji škole 1893. godine, glavni gradski urbanist Milan Lenuci postavio je osnovu za regulaciju terena na tzv. Ciglani, tada neurbaniziranom području smještenom sa zapadne strane perivojnog niza Zelene potkove odmaknutog od pravocrtne osi njezina Zapadnog perivoja. Prema Kršnjavijevim naputcima, iste je godine izrađena idejna skica Foruma kao podloga za međunarodni natječaj, prvi u povijesti zagrebačke gradogradnje. Planirano je da se na tom terenu izgradi novi reprezentativni trg na kojem bi bile zgrade sa sjedištima važnih obrazovnih i kulturnih institucija.

Izvedbeni projekt Ludwiga & Hülssnera u konačnici je modificiran tako da su preuzete i prilagođene idejne zamisli koje su predvidjeli drugi arhitekti u svojim natječajnim radovima. Ludwig & Hülssner su prema tim sugestijama izradili projekt jedinstvene soliterne zgrade u obliku slova U, prilagođene trima školama: realki u istočnom (središnjem) dijelu, gimnaziji u južnom i trgovačkoj školi u sjevernom krilu, te s atrijem i muzejskom dvoranom za smještaj odljeva antičke skulpture (Gyps-Museum), prenamijenjenom u sportsku dvoranu (gombaonu), kao aneksom unutar krila. Školska zgrada svečano je otvorena 14. listopada 1895.

https://www.mimara.hr/