Polaganjem vremenske kapsule obilježen završetak obnove zgrade Muzeja Mimara

Današnjim polaganjem vremenske kapsule obilježen je završetak višegodišnjih radova na jednom od najsloženijih i najopsežnijih projekata obnove kulturne baštine u Hrvatskoj, a slijedi dovršetak opremanja i uređenje novog stalnog postava čije se otvorenje očekuje u listopadu. Kapsulu u kojoj se nalaze današnji novčići, primjerak dnevnih novina, račun trgovine i povelja  kao svjedoci vremena ove velebne obnove, u vitrinu dvorane posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, položila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, koja je zajedno s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Brankom Bačićem i ravnateljicom Muzeja Mimara dr.sc. Tajanom Pleše i potpisala povelju.

„Da smo u našem mandatu obnovili samo jedan ovakav muzej poput Mimare, to bi već bila velika stvar, a mi smo samo u Zagrebu i središnjoj Hrvatskoj, koja je bila pogođena potresom obnovili ili obnavljamo više od 50 muzeja, arhiva i knjižnica, a ukupno više od 500 pojedinačnih spomenika - što sakralnih što svjetovnih kulturnih institucija“ istaknula je ministrica i podsjetila na obnovu centra Petrinje, svih palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svih zgrada javne namjene, a ne samo ustanova u kulturi Grada Zagreba, kao i zgrada državne imovine, ministarstava, policijskih postaja, sudova, ureda Grada Zagreba, ureda susjednih županija, dvorce i drugo. „Kad se sve zbroji, riječ je o više od 500 zgrada i o svakoj od njih bi se mogla ispričati priča,“ rekla je ministrica Obuljen Koržinek, dodajući da je obnova Mimare vrijedna 70 milijuna eura. Govoreći o kompleksnosti istraživanja pri obnovi Mimare, naglasila je da su u brojnim muzejima koji su već dovršeni ili se dovršavaju postojali timovi ljudi koji su u pet godina, koliko obnova traje, uspjeli realizirati iznimno složene konzervatorsko-restauratorske radove, pripremiti sve elaborate za projektiranje, poduzeti sve potrebne hitne mjere, ističući da su se umjetnine iz potresom pogođenih muzeja evakuirale iznimno žurno i u veoma nesigurnim uvjetima.

Osvrnula se na težinu odluka koju je trebalo donositi pri obnovi Mimare, gdje se dio stropa bio odvojio od zidova, povlačeći paralelu s drugim muzejima koji su otvoreni ili pred otvaranjem i za koje je provedena konstrukcijska a potom i cjelovita i energetska obnova diljem osam županija. Ponovila je da posao obnove smatra generacijskim pothvatom koji je okupio razne hrvatske stručnjake, referiravši se na zagrebački potres u 19. stoljeću nakon kojega su u Zagreb dolazili stručnjaci iz drugih zemalja i pomagali u obnovi, a  danas smo u situaciji da se će se iskustvo naših stručnjaka sigurno tražiti u inozemstvu. Istaknula je ekspertizu, ali i hrabrost i odvažnost u donošenju odluka, zahvalila svim ravnateljima muzeja koji su iznijeli taj posao, kao i ravnateljici Muzeja Mimara Tajani Pleše te posebno naglasila činjenicu da su svi radili kao tim, na čelu s njezinim kolegama iz Ministarstva kulture i medija koji su s pažnjom pratili svaku obnovu.
 
„Sve faze obnove ove zgrade i drugih zgrada prošle su bez ikakvih primjedbi. Putem Ministarstva kulture i medija je u ovih pet godina realizirano 1.7 milijardi eura vrijednih radova, a koncem godine bit će završena obnova na skoro svim gradilištima, osim zgrade Hrvatskog sabora, Zagrebačke katedrale i malog broja drugih najzahtjevnijih građevina“, kazala je ministrica, zahvaljujući cijeloj muzejskoj zajednici i medijima koji su pratili proces obnove, pozivajući sve na službeno otvorenje Mimare u listopadu ove godine.

Ravnateljica Muzeja Mimara dr. sc. Tajana Pleše predstavila je temelje muzeološke koncepcije ističući kako se željelo odgovoriti na izazove prezentacije umjetnosti različitim generacijama, odnosno u jednom prostoru, na jednako zanimljiv i kvalitetan način umjetnost približiti boomerima koji umjetnost gledaju na tradicionalan način ili kako to privući generaciji X koja može pratiti i tradicionalno i suvremeno. O detaljima obnove, posebno o izazovima projektiranja i restauriranja zgrade Muzeja Mimara podignute u stilu monumentalnog historicizma 1895. godine za potrebe gimnazije, a na inicijativu Izidora Kršnjavog, govorili su i glavni projektant dr. sc. Željko Peković i nadležna konzervatorica dr. sc. Marijana Sironić iz Gradskog ureda za kulturnu baštinu i prirodu. Za potrebe poslije potresne obnove Muzeja Mimara, Institut za povijest umjetnosti pod vodstvom Katarine Horvat Levaj izradio je konzervatorski elaborat.
 
Podsjećamo, za projekt obnove Muzeja Mimara angažiran je iznos od 69.061.004,88 eura, od čega iz Fonda solidarnosti Europske unije 4.890.915,89 eura, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 43.192.500,00 eura i 20.977.4588,99 eura iz Državnog proračuna. Cjelovita obnova jedne od središnjih hrvatskih institucija za zaštitu, istraživanje i prezentaciju svjetske umjetničke baštine, uključila je konstrukcijsko ojačanje, energetsku obnovu, restauraciju povijesnih elemenata te prilagodbu muzeja suvremenim muzeološkim standardima. Završetkom cjelovite obnove zgrade nakon potresa, opremanjem i postavljanjem novog stalnog postava, Muzej Mimara će ponovnim otvaranjem dobiti suvremene uvjete za čuvanje, istraživanje i predstavljanje svjetske umjetničke baštine.
 
Galerija fotografija>>>