Katja Grcić započela je rezidencijalni boravak na otoku Zlarinu u okviru pjesničke rezidencije „Vesna Parun”. Umjetnica će naredna dva tjedna boraviti na rodnom otoku velike hrvatske pjesnikinje gdje će tragom riječi Vesne Parun stvarati svoju umjetnost.
vrijeme: 18.08.2023. -
mjesto: Zlarin
„U svojoj se prijavi kandidatkinja
Katja Grcić istaknula temeljito promišljenom idejom rada tijekom rezidencije. Uz to, pokazala je izvanrednu sposobnost dubokog osluškivanja kojom je proniknula u prirodu umjetničkog bića Vesne Parun te je u skladu s time osmislila svoj prijedlog za rad potkrijepivši ga teoretskim okvirom, kao i konkretnom razradom stvaralačkog procesa”, obrazložio je ranije ove godine tročlani žiri u sastavu Živana Podrug, Nives Franić i Sanja Baković, izbor Katje Grcić između 29 prijavljenih kandidata na natječaj „Vesna Parun” kojeg provodi Kulturna udruga Fotopoetika treću godinu uz podršku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Šibenika.
Podsjetnik na riječi Žirija
„Pobjednica natječaja Katja Grcić svojim je projektom – čijim dijelom će postati i rad u književnoj rezidenciji na Zlarinu – apostrofirala vrlo važan moment vezan uz život Vesne Parun, ali i uopće uz žensko umjetničko stvaranje, a to je – rubnost, skrajnutost, margina. Razrađivanje ruba kao prostora koji postaje metafora otpora i koji se u recentnim sjedinjenjima s bujajućom teorijom može promatrati kao oblik borbe protiv „konzervativizma, neo-liberalnog individualizma i moralnog determinizma“ svakako je intrigantno i vrijedno tumačenje. Kandidatkinja uočava i poštuje jasne veze s „nomadskim subjektivizmom“ Vesne Parun, odnosno s njezinim životom koji u svom nemirenju i neustrašivosti otvara prostor za prevratnički kontinuitet. Naime, bilo da je riječ o svjetonazorskoj perspektivi, životnoj neposrednosti ili umjetničkom horizontu, Vesna Parun je uvijek odavala veliko povjerenje u alternativu: „otpor sistemskom ukalupljivanju i ograničavanju ženskog iskustva u vremenima kada je feminizam još bio u natruhama“.
Svojim zamislima i idejama, Katja Grcić je učvrstila i prosvjednu poziciju s koje žene afirmiraju svoje potencijale, između ostalog, ne pristajući na nadomjesni život. U podtekstu tako kontekstualiziranog promišljanja, otvaraju se pitanja o slobodi, oslanjajući se pritom na činjenicu da je Vesna Parun strastvenim življenjem i stvaranjem cijeli život težila apsolutnoj slobodi bića.
Kandidatkinja je također istaknula kako se u svojem umjetničkom radu bavi prostorom, te razložila na sasvim konkretnoj razini kako kani povezati najneposrednija iskustva vezana uz doživljaj Zlarina, kao mjesta početaka Vesne Parun, s imaginarnim svijetom njezinog umjetničkog transponiranja - njezinim tekstovima. Polazeći od činjenice da su prostorne margine, od rodne kuće na Zlarinu, izdvojene od ostatka mjesta, do stana u predgrađu velegrada, zasigurno obilježile način život Vesne Parun, kandidatkinja želi ući u dijalog s prostorom koji je oblikovao pjesnikinju i koji je ona oblikovala svojim pjesništvom. To se odnosi na materijalni prostor njezina djetinjstva sa svim njegovim bojama i mirisima, a posebno zvukovima koje kandidatkinja također planira istražiti i ugraditi u svoj rad dajući mu na taj način sonornu i auditivnu i dimenziju. Originalnost projekta nalazi se i u činjenici da bi istraživački rad na Zlarinu trebao biti podloga multimedijskog projekta koji bi Katja Grcić razvijala u suradnji s izvedbenim umjetnicima. Time bi život i pjesničko djelo Vesne Parun našli svoje mjesto u novim interdisciplinarnim medijima. Nakanom da u svoj rad uključi druge medije kao i izvedbene rakurse, autorica širi prostor imaginacije i spoznajne jasnoće, čime ova rezidencija prirodno dobiva svoj eho prema drugima.