Otvorenjem obnovljenog Muzeja Mimara simbolično je zaključeno jedno od najzahtjevnijih poglavlja u povijesti te vrijedne nacionalne kulturne ustanove, ali i jedna od zahtjevnijih poslijepotresnih obnova kulturne infrastrukture.
vrijeme: 27.10.2026. -
mjesto: Zagreb
Na svečanosti otvorenja kojim je Zagreb dobio format univerzalnog muzeja - musée-monde, sudjelovali su predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, potpredsjednik Vlade ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, potpredsjednici Vlade i ministri Tomo Medved i Davor Božinović, izaslanici predsjednika Republike i Hrvatskog sabora Zdravko Zima i Krunoslav Katičić, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te brojni drugi predstavnici hrvatskog državnog vrha, gradske vlasti, vjerskih zajednica, diplomatskog zbora, institucija u kulturi, kreativnih i kulturnih industrija.
Izrazivši zadovoljstvo što je Mimara nakon više od šest godina od potresa otvorila vrata građanima, ljubiteljima umjetnosti i posjetiteljima predsjednik Vlade Plenković, istaknuo je kako je riječ o jednom od najsloženijih i financijski najzahtjevnijih poduhvata poslijepotresne obnove kulturne infrastrukture u Hrvatskoj.Dodao je kako je projektom obnove vrijednim 70 milijuna eura, osiguranih iz Fonda solidarnosti Europske unije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna, muzej danas u potpunosti siguran jer je rađen po najmodernijim protupotresnim standardima.
Govoreći o posebnom mjestu u povijesti hrvatskih muzeja koje zauzima Mimara, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je da je muzej nastao zahvaljujući donaciji Ante Topića Mimare, koji je svoju zbirku umjetnina darovao hrvatskom narodu sa željom da bude trajno dostupna javnosti.
Prisjetivši se svojih riječi na jutro potresa, kada je rekao da će 10 sekundi potresa zahtijevati 10 godina obnove, što je na žalost bilo točno, dodao je kako je ovo projekt koji će biti na ponos grada Zagreba i koji šalje važnu poruku, ne samo kulturnu nego i poruku zahtjevnosti procesa obnove. Podsjetio je pritom da je u obnovu nakon potresa uloženo 5,3 milijarde eura, od čega se oko 3,15 milijardi odnosi na zagrebački potres, a 2,15 milijardi eura na petrinjski potres.
Naglasio je, u kontekstu obnove, da 500 zgrada kulturne baštine, 270 zgrada sakralne baštine, zgrada Muzeja Mimara predstavlja samo dio mozaika velikih kulturnih projekata koji su ili dovršeni ili će biti dovršeni kroz koji mjesec, od Hrvatskog prirodoslovnog muzeja do Muzeja za umjetnost i obrt. Na kraju je zahvalio svim arhitektima, građevinarima, konzervatorima, restauratorima, muzealcima i stručnjacima, koji su, kako je istaknuo, utkali sebe i svoje vrijeme, rad i entuzijazam u ovaj veliki pothvat u kojem zajedno sudjelujemo proteklih godina.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako ovom svečanošću „potvrđujemo još jednom da je hrvatska kultura pokazala snagu i sposobnost da iz krize prouzrokovane pandemijom i razornim potresima izađe još snažnija“.
Prisjetivši se da je završetak obnove ove monumentalne građevine obilježen prije tri mjeseca polaganjem vremenske kapsule kao svjedočanstvo našega vremena za buduće naraštaje, ministrica se prisjetila i 2020. godine kada su Zagreb i središnju Hrvatsku pogodili razorni potresi. Rekla je kako se tada „pred našom Vladom, Ministarstvom kulture i medija te cjelokupnim sustavom zaštite kulturne baštine našao zadatak iznimnih razmjera. „U tom trenutku, u okolnostima pandemije, dok još nismo osigurali nikakva financijska sredstva, smogli smo snage i hrabrosti za brzu i stručnu reakciju. Kao resor najbrže smo se organizirali, prvi popisali i procijenili štete, evakuirali brojne muzeje i sakralne objekte, prvi uspostavili sustav za organiziranu obnovu i nakon što je Vlada osigurala sredstva iz Fonda solidarnosti, preuzeli na sebe odgovornost za obnovu najvećeg broja javnih zgrada“, rekla je ministrica.
Naglasila je kako „nitko izvan našeg tima ne zna i ne može znati koliki je to bio posao i odgovornost, koliko je teških, stručnih i brzih odluka trebalo donijeti, što znači kad u jednom danu verificirate vrijednost radova koje smo prije potresa verificirali u cijeloj godini. Kao ministrica koja stoji na čelu tog sjajnog tima nikad im neću moći dovoljno zahvaliti. Mnogi koji su ga zaslužili neće dobiti javno priznanje, ali svi smo znali da radimo nešto veliko i važno - da smo kao generacija stavljeni pred taj izazov za koji sad s ponosom mogu reći - na njega smo stručno i hrabro odgovorili!“
Ocijenila je kako danas, nakon sveobuhvatne obnove i u kontekstu suvremene muzeologije, značenje zbirke Mimara doživljava duboku konceptualnu transformaciju. Dodala je kako je povijest umjetnosti u svojoj srži proces prenošenja vizualne memorije čovječanstva u kojem ključnu ulogu oduvijek imaju mecene, kolekcionari i donatori te dodala kako se upravo u tom svjetlu interpretira i donacija Ante Topića Mimare.
Uz želje da Muzej u godinama koje dolaze postane jedno od ključnih mjesta susreta zahvalila je još jednom svima koji su nam svojom predanošću omogućili ovaj povijesni trenutak: svim stručnjacima koji su sudjelovali u projektu obnove Muzeja Mimare, kustosima, tehničarima, konzervatorima, restauratorima, dizajnerima iz studija "Organizirano oblikovanje", projektantima obnove i izvođačima radova te, neizostavno, djelatnicima Muzeja Mimara na čelu s ravnateljicom Tajanom Pleše i svim drugim partnerima. Uputila je zahvalu i prethodnoj ravnateljici Ladi Ratković Bukovčan koja je započela proces obnove zgrade i zaštite umjetnina, kao i svim prijašnjim ravnateljima i djelatnicima koji su doprinijeli rastu i razvoju ove ustanove.
Ravnateljica Muzeja Mimara Tajana Pleše istaknula je tri riječi koje obilježavaju novi stalni postav muzeja - priroda, društvo i vjera. Dodala je kako nas je priroda 2020. podsjetila na svoju snagu „osvješćujući nam koliko je baštini potrebna naša zaštita, a društvo je na to odgovorilo zajedništvom. Zahvaljujući brojnim ljudima, njihovoj stručnosti i upornosti Muzej Mimara je obnovljen i spreman otvoriti svoja vrata novim naraštajima i posjetiteljima”. Osvrnuvši se na vjeru dodala je kako je ona nit koja je sve to povezala. „Vjera da baštinu vrijedi čuvati, da ona ne pripada samo nama, nego i onima koji dolaze poslije nas i da će Muzej Mimara unatoč svim nedaćama trajati”, dodala je.
Nakon provedbe mjera zaštite, završene konstrukcijske, cjelovite i energetske obnove, jedno od najreprezentativnijih arhitektonsko - urbanističkih ostvarenja u zagrebačkom Donjem gradu, zgrada Javne ustanove „Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara“ zablistala je u svojim originalnim bojama, uređenjem pročelja i unutrašnjih prostora i novim stalnim postavom.
Završetkom cjelovite obnove zgrade nakon potresa, opremanjem i postavljanjem novog stalnog postava, Muzej Mimara ponovnim otvaranjem ostvaruje suvremene uvjete za čuvanje, istraživanje i predstavljanje svjetske umjetničke baštine. Cjelovita obnova jedne od središnjih hrvatskih institucija za zaštitu, istraživanje i prezentaciju svjetske umjetničke baštine, uključila je pojačanje konstrukcije, energetsku obnovu, restauraciju povijesnih elemenata te prilagodbu muzeja suvremenim muzeološkim standardima.
Provedenim zahvatima poboljšana je mehanička stabilnost, provedena je energetska obnova i osiguranje pristupačnosti, uz očuvanje karakteristika pojedinačnog zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra te omogućeno korištenje prostora u skladu sa suvremenim zahtjevima muzejske djelatnosti. Projektom cjelovite obnove dovršena je i restauratorsko-konzervatorska obnova i rekonstrukcija vrijednih izvornih historicističkih elemenata uređenja interijera kao i dekorativnih elemenata pročelja te obnova pročelja u cjelini prema rezultatima konzervatorskih i restauratorskih istraživanja. Pročelju i reprezentativnim prostorima muzeja: vestibulu, stubištima, atriju i svečanoj dvorani vraćena je izvorna obojenost i dekoracija. U konačnici, cjelovita obnova Muzeja Mimara donijela je promjenu i u slici Donjega Grada, prethodna dominacija sivog tona pročelja zgrade na Rooseveltovom trgu, zamijenjena je sjajem njegove izvornih tonova oker i smeđe boje.
Galerija fotografija
>>> Više o obnovi i konzervatorsko-restauratorskim radovima - Muzej Mimara
