U petak, 21. studenoga 2025. u 12 sati u Galeriji C8 u Puli bit će otvorena izložba o Matiji Vlačiću Ilirku. Izložbu, kojom se obilježava 505. obljetnica autorovog rođenja i 450. obljetnica smrti, organiziraju Arheološki muzej Istre, Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Povijesni i pomorski muzej Istre i Sveučilišna knjižnica u Puli.
vrijeme: 21.11.2025. -
mjesto: Pula
Autorice izložbe su Nadia Bužleta, Katarina Marić i Katarina Zenzerović, dok dizajn postava izložbe te grafičko oblikovanje letka i pozivnice potpisuje Vjeran Juhas.
Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka 2026.
Matija Vlačić Ilirik jedan je od najpoznatijih Labinjana i Istrijana, burnog i potresnog života. Kao gorljivi sljedbenik Martina Luthera, bio je jedan od najznačajnijih, najutjecajnijih i najborbenijih protagonista reformacije. Protestantska reformacija, kojoj se Vlačić pridružio u njezinim formativnim godinama, pojavila se kao duboki izazov autoritetu Katoličke Crkve u ranom 16. stoljeću. Počela je s Martinom Lutherom i njegovih devedeset i pet godina 1517., objavljenim u Wittenbergu, kritizirajući prodaju indulgencije, odnosno oprosta grijeha i zagovarajući oprost samo vjerom (sola fide), autoritet Pisma (sola scriptura) nad papinskom tradicijom i koje će promijeniti tijek europske i svjetske kršćanske, političke, kulturne i gospodarske povijesti. Lutherove i, kasnije, Vlačićeve ideje eksplozivno su se širile zahvaljujući tiskarskom stroju Johannesa Gutenberga i najvećem procvatu europskog tiskarstva kada su tiskarske radionice omogućile širenje pismenosti, brži protok informacija, objavljivanje tiskanih izdanja na narodnim jezicima, razvoj tržišta. Vlačićevi tekstovi nastajali su u toj mreži tiskarskih radionica koje su bile više od tehničkih radionica: povezivale su autore, zbirke i knjižare, sponzore i razdavače. Njegove životne postaje bile su Venecija, Basel, Tübingen, Wittenberg, Magdeburg, Jena, Regensburg, Antwerpen, Strasbourg i Frankfurt na Majni. Kao teolog, lingvist, filozof i crkveni povjesničar Vlačić Ilirik jedan je od najplodnijih protestantskih pisaca, s više od 200 knjiga, pamfleta i drugih radova, od kojih su mnogi ostali neobjavljeni.
