Preskočite na glavni sadržaj

Obnovljena palača Erdödy – Keglević otvorena novim generacijama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Nakon otvorenja cjelovito obnovljenog i revitaliziranog dvorca Erdödy u Kerestincu, svečano je otvorena i obnovljena palača Erdödy - Keglević, jedna od zgrada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U godini u kojoj se obilježava 250. obljetnica osnutka fakulteta, danas su otvorene dvije obnovljene zgrade, u Ćirilometodskoj i Nazorovoj ulici.
vrijeme: 16.09.2026. -
mjesto: Zagreb


Foto: Vlada RH

Na otvorenju cjelovito obnovljene palače Erdödy - Keglević na Jezuitskom trgu prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić.
 
Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako je ovo druga po redu obnovljena zgrada Pravnog fakulteta te najavio kako će se neposredno nakon nje otvoriti i zgrada u Nazorovoj. Najavio je također kako preostaje još obnova i otvorenje središta fakulteta i sveučilišta - zgrada na Trgu Republike Hrvatske čime će se zaokružiti veliki proces obnove Pravnog fakulteta u Zagrebu. Govoreći o značaju Pravnog fakulteta i njegovom doprinosu razvoju pravne misli i hrvatske državnosti, podsjetio je i na njegovu skorašnju 250. obljetnicu. 
 
„Razmjeri šteta nakon potresa bili su iznimno veliki“, naglasio je premijer govoreći o ukupnom procesu obnove. Podsjetio je da je dosad u obnovu uloženo 5 milijardi i 120 milijuna eura, od toga 2 milijarde i 50 milijuna za obnovu nakon petrinjskog potresa, a ostatak, više od 3 milijarde eura u obnovu Zagreba. Iznos od milijardu eura Hrvatska je povukla iz Fonda solidarnosti EU, a pregovorima s Europskom komisijom adaptiran je Nacionalni plan oporavka i otpornosti. „Preostala sredstva za obnovu osigurana su iz državnog proračuna“, rekao je premijer, dodajući kako je ove godine iznos nešto viši od milijarde eura te najavio da će isto toliko biti rezervirano u proračunu za iduću godinu.
 
Izdvojio je i neke značajnije projekte obnove kulturne i sakralne baštine na Gornjem gradu, napomenuvši da je ukupno obnovljeno više od 500 takvih objekata kulturnih dobara ukupne vrijednosti milijardu i 700 milijuna eura. Među njima su Crkva svetoga Marka, Crkva svete Katarine, dvije zgrade Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Atelier Meštrović, Galerija Klovićevi u dvori, Hrvatski institut za povijest, Ilirska dvorana, zgrada Hrvatskog sabora, zgrada Državnog arhiva u Draškovićevoj, dvije gornjogradske gimnazije, Hrvatski prirodoslovni muzej, itd. Na kraju je istaknuo kako je proces obnove nakon razornih potresa bio veliki izazov za Vladu koji je zahtijevao ulaganje ogromnih sredstava, truda i energije.
 
Palača Erdödy - Keglević, jednokatni kompleks u kojem je danas smješten Pravni fakultet jedinstvena je građevina nastala u više vremenskih dogradnji i nadogradnji prvotne kuće na današnjoj adresi Ćirilometodske ulice, a od 17. stoljeća pripadale su grofovskim obiteljima Erdoedy i Keglević. Od 1846. godine do svoje smrti u ovoj je kući živio vođa iliraca, hrvatski preporoditelj Ljudevit Gaj. U njegovo doba izgrađeno je sjeverno krilo prema Vitezovićevoj u čijem je prizemlju bila smještena legendarna Gajeva tiskara. Sveobuhvatna obnova nakon potresa i restauracija oslika otkrivenih prilikom istraživanja u prvoizgrađenom dijelu palače iz 18. i 19. stoljeća, od iznimne su važnosti za očuvanje i proučavanje hrvatske kulturne baštine. Prije izvođenja konstruktivnih zahvata, istraživanjima je otkrivena velika očuvanost izvornog oslika koji su pokazali iznimnu povijesno-umjetničku važnost i brojnost. Na primjeru ove palače moguće je pratiti ne samo njezin graditeljski razvoj i uređenje, nego i svih ostalih gornjogradskih palača.
 
Podsjećamo, putem Ministarstva kulture i medija za projekte obnove na području Grada Zagreba ukupno je do sad angažirano 1.044.668.999,53 eura sredstava iz Fonda solidarnosti EU, NPOO-a i Državnog proračuna. Od ukupno ugovorenih 130 projekata u Gradu Zagrebu putem Fonda solidarnosti EU njih 126 je dovršeno. Obnavljale su se ustanove u kulturi čiji je osnivač Ministarstvo kulture i medija ili Republika Hrvatska, tijela državne uprave, zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ustanove u kulturi, uredi Grada Zagreba te sakralni objekti. 
 
Nakon završetka konstrukcijske obnove, cjelovita obnova se putem Ministarstva nastavila financirati sredstvima NPOO-a, za što je na području Grada Zagreba ugovoreno 48 projekata za ustanove u kulturi čiji je osnivač Ministarstvo, zatim tijela državne uprave, zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ustanove u kulturi i urede Grada Zagreba. Od ugovorenih projekta cjelovite obnove putem NPOO-a na području Grada Zagreba, dovršeno je 46 projekta. Mnogi projekti cjelovite i energetske obnove kulturnih dobara na području Grada Zagreba su dovršeni te su zgrade otvorene poput Kuće Heinzel - zgrade Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA), Atelijera Meštrović, zgrade HAZU u Gundulićevoj ulici, Palače Bužan u Opatičkoj ulici u kojoj je smješten Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade, zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Trgu Nikole Šubića Zrinskog, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u Dežmanovoj ulici, Upravnog kompleksa Ministarstva obrane na Trgu kralja Petra Krešimira IV., zgrade Državnog ureda za reviziju, zgrade Gradske uprave - Područni ured Maksimir u Petrovoj ulici, Upravne zgrade na groblju Mirogoj, Muzeja Mimara i Muzeja za umjetnost i obrt. U tijeku je cjelovita obnova na Palači Vranyczany-Dobrinović u Hebrangovoj i Zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.
 
Galerija fotografija