Dopunjeno izdanje monografije "Turska kuća u Rijeci" nakladnika Hrvatsko-turskog društva iz Rijeke, objavljeno je 18 godina nakon prvog objavljivanja, a prošireno je znanstvenim cjelinama o povijesnom kontekstu.
vrijeme: 03.02.2026. -
Turska kuća (Casa Turca), smještena uz središnju gradsku tržnicu, na spoju Verdijeve i Ulice Vatroslava Lisinskog, je građena kao mještavina historicizma, secesije i neomaurskog stila, a pročelje je ukrašeno kaligrafskim natpisima na četiri varijante arapskog pisma, što je rijetkost u europskim okvirima.
Kako je u uvodnom eseju naveo predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka Saša Ostojić, Turska kuća je mjesto susreta kultura i neizostavan dio identiteta Rijeke. Ova knjiga, istaknuo je, poziva na dubinsko čitanje grada kroz slojeve povijesti i tihe dijaloge s početka 20. stoljeća koji i danas nose snažnu diplomatsku simboliku.
O povijesti gradnje i preobrazbi građevine piše Theodora de Canzianija, uz nacrte i arhivsku dokumentaciju. Muhamed Ždralović i Mubera Maslić-Ždralović pišu o natpisima na arapskom pismu na zgradi, detaljno ih iščitavaju, prevode i interpretiraju.
U novom izdanju su i tri nove tematske cjeline. Kornelija Jurin Starčević analizira političke, diplomatske i gospodarske odnose sjevernog hrvatskog primorja s Osmanskim Carstvom, Esma Halepović Đečević obrađuje pitanja vlasništva i konzervatorskog vrednovanja zgrade, a Senad Nanić piše o suvremenom čitanju simbolike fasadne dekoracije.
Turska kuća je nastala nadogradnjom i preuređenjem skromnije palače Bartolich-Gelletich, izgrađene 1879. godine. Vlasnica je bila Riječanka Antonija Bartolich Gelletich, udovica pomorskog kapetana. 1891. se udala za dvadeset dvije godine mlađeg osmanskog konzula Nikolakija Nikolaki Effendija de Nicolaidesa. Godine 1906. je podignut četvrti kat i potkrovlje te redizajnirano pročelje u tada pomodnom orijentalnom stilu pod vodstvom arhitekta Carla Conighija.
U arhitektonskom oblikovanju vidljiv je utjecaj arapske arhitekture i umjetnosti. Jedinstveno pročelje crveno-žutih horizontalnih pruga obiluje stiliziranim vegetabilnim i geometrijskim ornamentima, što naslikanim, što u obliku arhitektonske plastike. Na pročelju se nalaze i slikani prikazi ljudskih figura, ženskih i muških glava, što nije tipično za orijentalnu islamsku kulturu.
Izvor: Hina
