Objavljen novi broj časopisa Muzeologija MDC-a

Tekstovima odabranima za otvoreni broj Muzeologije nastojali smo stvoriti svojevrstan forum za suvremene muzeološke i muzejske preokupacije, naglasiti neke od ključnih izazova s kojima se muzeji danas susreću na putu redefiniranja relevantnosti za raznolike korisnike i zajednice, rješavanja teških povijesti kolonijalnoga i ratnoga nasljeđa, pomicanja usmjerenja s posjećenosti prema angažmanu posjetitelja, a sve u cilju preobrazbe muzejskih ustanova u prostore ne samo znanja i učenja već i dijaloga, društvene odgovornosti i uključivosti.

Odabrani radovi bave se temama koje određuju muzejsko postojanje, a to su predmeti baštine i korisnici. Kao ustanove koje su u doba svojeg osnutka legitimizirale znanstvene discipline usmjerene prema baštini, muzeji ovise o kvalitetnoj zaštiti, ali isto tako i o aktualnome i relevantnome istraživanju da bi ispunili svoju društvenu ulogu, posebice danas kada se od muzeja očekuje da služe kao forumi, a ne hramovi.

S obzirom na to da se u cijeloj Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na stalnim postavima kao glavnome komunikacijskom obliku muzeja, prvi dio broja posvećen je radovima kojima je u središtu prijenos znanja i oblikovanje posjetiteljskog iskustva. Pogled na jedan od takvih primjera pruža Barbara Vujanović u članku Povratak muzeja u Meštrovićev dom - novi stalni postav Atelijera Meštrović, o projektu kojim se nastoji ostvariti ravnoteža između materijalnosti i interpretacije te odmaknuti od dosadašnjeg usredotočenja na predmet. Pomak od zbirke kao skupa predmeta prema zbirci kao izvoru narativa pokretač je promjene o kojemu piše Natalija Bajs na primjeru lokalnih muzeja koji su u prednosti jer su blisko povezani sa specifičnim kontekstom, memorijom i identitetom mjesta.

Luka Veić bavi se aspektima (multi)senzornog iskustva u muzejima, promjenom paradigme u stvaranju znanja, dok Dragan Kiurski u radu Muzejski teatar: od kraljevskih vrtova do aktivnog sudjelovanja posjetitelja govori o proširenju već iskušanih interpretacijskih metoda u muzejima. Martina Glumac i Željka Miklošević u članku Sudjelovanje studentske populacije u muzejskim programima - studija slučaja Muzeja Slavonije u Osijeku izlažu analizu sudjelovanja studenata u programima Muzeja, ističući da su aktivnosti uglavnom povezane s formalnim obrazovanjem i stručnim poimanjem baštine te upućujući na mogućnosti relevantnijeg pristupa toj skupini korisnika.

U drugom dijelu časopisa bavimo se temama povezanima s istraživanjem predmeta, muzejske građe, njezine provenijencije, atribucije, kao i preventivne zaštite. Renata Komić Marn i Tanja Trška predstavile su bilateralni hrvatsko-slovenski projekt Umjetničke zbirke i tržište umjetnina u Kraljevini Jugoslaviji (1918. - 1941.), dok je člankom Transnacionalno istraživanje povijesti i identiteta umjetničkih zbirki u Kraljevini Jugoslaviji na primjeru aukcija zbirki Strahl, Chorinsky i Szapáry Renata Komić Marn, među ostalim, dokazala da su zagrebački trgovci umjetnina bili vrlo aktivni na aukcijama inventara slovenskih dvoraca između dva rata, te time potvrdila pretpostavku da se u hrvatskim muzejima čuva dio umjetničke baštine tadašnje Dravske banovine. Jelena A. Todorović bavi se istraživanjem provenijencije i atribucije djela pripisivanog Nicolasu Poussinu koje tridesetih godina prošlog stoljeća pristiže u državnu zbirku kralja Aleksandra Karađorđevića, a Ines Kokor Klapša na primjeru prakse iz Ujedinjenog Kraljevstva govori o holističkom pristupu upravljanju rizicima pri prevenciji i tretmanu štetnika u zbirkama povijesnih kuća i dvoraca.

Izvor:
Muzejski Dokumentacijski Centar • Newsletter-03-03-2026