Obilježena 30. godišnjica preseljenja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek čestitala je svim bivšim i sadašnjim djelatnicima te zaželjela da i dalje uspješno nastave razvijati knjižnične usluge uz poruku da će ih Ministarstvo kulture i medija nastaviti svesrdno podržavati.
 
Govoreći o značaju nacionalne knjižnice, ministrica je istaknula njezinu ključnu ulogu u očuvanju kulturne baštine, promicanju znanja i podršci znanstvenom i obrazovnom razvoju. Dodala je kako se ni u današnje doba tehnoloških promjena važnost knjižnica nije smanjila, već dalje raste prateći i implementirajući razvoj informacijskog društva. Dodala je kako su zahvaljujući svojim upravama i djelatnicima, knjižnice postale ključne ustanove i za razvoj digitalne pismenosti i dostupnost znanja svima.
 
Ministrica je podsjetila kako je prethodna zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, na Marulićevom trgu u kojoj danas svoje središte ima Hrvatski državni arhiv, sagrađena početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog i danas ostala remek djelo ne samo secesijske, nego i antologijsko djelo hrvatske arhitekture općenito. „Preseljenje u novu, prostorniju i moderniju zgradu bilo je nužnost, no danas, tri desetljeća poslije na taj  prelazak u novi prostor gledamo kao na simbol našeg trajnog opredjeljenja prema razvoju hrvatskog društva kroz kulturu, znanost i obrazovanje“, istaknula te dodala kako je sredinom devedesetih godina, na samim počecima samostalne i neovisne Hrvatske, preseljenjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u novu zgradu poslana je snažna poruka da su kultura, znanost i obrazovanje najvažniji su resursi društva za bolju budućnost.
 
Govoreći o reformi upravljanja kulturnom baštinom i fokusiranja daljnjih planova Ministarstva kroz upravljanje rizicima, ministrica je najavila kako je jedno od ključnih projekata za sljedeće razdoblje upravo osiguravanje adekvatnih prostora za pohranu, arhivskih, knjižničnih i muzejskih depoa u cijeloj Hrvatskoj kako bismo spriječili ili minimalizirali moguće rizike za očuvanje kulturne baštine kada je riječ o pisanoj baštini, muzejskom, arhivskom i knjižničnom gradivu.
 
Osvrćući se na otvaranje velikih mogućnosti radom u digitalnoj tehnologiji, ministrica je podsjetila kako su u stvaranju našeg nacionalnog arhivskog, knjižničnog i muzejskog sustava digitalne pohrane - e-Kulturi gdje prezentiramo bogatu nacionalnu baštinu kako bi bila dostupna što širem dijelu korisnika, jednu od najvažnijih uloga imali upravo zaposlenici NSK.
 
Uz ministricu okupljenima se obratila i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Ivanka Stričević, koja se u svojem govoru osvrnula na dugogodišnje djelovanje Knjižice u novoj zgradi. U okviru svečanog programa izvedeno je čitanje teksta s Povelje pohranjene u kamenu temeljcu zgrade NSK i tekstova pročitanih na svečanosti polaganja kamena temeljca zgrade NSK. Prikazan je video otvorenja zgrade 28. svibnja 1995. godine te predstavljena izložba „Prenosimo ideje kroz vrijeme: tri desetljeća staklene riznice baštine“, ansambl Zagrebačkih solista koji je svirao i na otvorenju prije 30 godina, izveo je djela klasika hrvatske suvremene glazbe, Borisa Papandopula.
 
Izložbom je prikazan širi kontekst nastanka današnje zgrade NSK koju su projektirali arhitekti Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić, Davor Mance i Velimir Neidhardt. Riječ je o jednoj od rijetkih nacionalnih knjižnica u svijetu koje su u istome stoljeću dobile dvije namjenski građene zgrade, što svjedoči o visokoj razini svijesti o važnosti kulturne infrastrukture u oblikovanju identiteta moderne hrvatske države. Ovom izložbom Knjižnica odaje i priznanje svima koji su svojim znanjem, radom i viđenjem oblikovali njezin današnji izgled i sadržaj.
 
Galerija fotografija>>>