Preskočite na glavni sadržaj

O izazovima oporavka i otpornosti na drugom izdanju konferencije i sajma ArhiBau

Oko ključnih tema budućnosti gradnje i održivog razvoja, drugo izdanje Sajma kulture građenja i održivog razvoja – ArhiBau 2022 okupilo je brojne dionike graditeljskog sektora, predstavnike državnih i javnih institucija, profesionalce i laike – od arhitekata, građevinara, inženjera, investitora i dobavljača do izvođača radova, kupaca i studenata.
vrijeme: 05.10.2022. -
Izaslanica predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek otvorila je konferenciju ističući kako je upravo građevinski sektor jedan od generatora oporavka nakon COVID krize. Osvrćući se na trenutnu situaciju u Europi, poslijepandemijsko razdoblje kao i na energetsku krizu koja je posljedično potaknuta brutalnom agresijom Rusije nad Ukrajinom, ministrica je istaknula kako je ubrzano sve ono o čemu su stručnjaci kao i svi sudionici u kreiranju javnih politika govorili i promišljali, a to je potreba žurne energetske tranzicije kao i smanjenje ovisnosti u prvom redu o fosilnim govorima. „Važno je prilagoditi sve naše javne politike i smjer gospodarskog razvoja, koji će voditi računa o klimatskim promjenama i smanjenju svih negativnih učinaka na klimu“, istaknula je ministrica.
 
Izrazivši zadovoljstvo što sajam i konferencija objedinjuju struku i pozivaju na zajedničko promišljanje donositelje odluka o brzoj transformaciji naših javnih politika tako i sve one koji djeluju u različitim sektorima o preuzimanju vlastitog dijela odgovornosti, ministrica je istaknula da u tome pomaže Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao i sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira te velika sredstva koja nam je Europska komisija stavila na raspolaganje za obnovu od potresa.
 
Ističući dva ključna dokumenta, Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koja postavlja ambiciozne ciljeve vezano uz transformaciju našeg gospodarstva i društva te Nacionalni plan oporavka i otpornosti kao dokument koji veže povlačenje sredstava s provedbom reformi, ministrica je podsjetila na politike i korake Vlade RH prema transformaciji i reformama. Dotičući se teme Europskog zelenog plana i digitalne tranzicije ministrica je izrazila zadovoljstvo što ovogodišnji ArhiBau nastavlja promicati inicijativu Novog europskog Bauhausa baveći se temama urbane regeneracije, budućnosti upravljanja prostorom i specifičnih politika građenja.
 
Ministrica je podsjetila i na veliki angažman Ministarstva kulture i medija u procesu poslije potresne obnove, jer samo iz Fonda solidarnosti u ovom trenutku provodi projekte u vrijednosti od 3 i pol milijarde kuna za obnovu nakon zagrebačkog potresa te 1,2 milijarde za obnovu nakon petrinjskog potresa. „Veliki broj projekata realizira se nacionalnim sredstvima jer financiranje određenih radova nije moglo biti obuhvaćeno europskih sredstvima“, rekla je ministrica govoreći o tijeku obnove te istaknula veliki problem nedostatka kapaciteta i radne snage u kontekstu demografske situacije u kojoj se Hrvatska nalazi.
 
Po pitanjima održivog upravljanja prostorom, novih urbanističkih pristupa i prostornog planiranja ministrica je istaknula kako će Ministarstvo do 2026. kroz NPOO završiti izradu konzervatorskih podloga za sve naše kulturno-povijesne cjeline, čime će se urbanistima prvi put isporučiti kvalitetne podloge, a lokalnim dionicima dati smjernice za čuvanje baštine. „Već smo uoči krize napravili određene korake i donijeli smjernice za energetsku obnovu zaštićene kulturne baštine te želimo biti partneri gradovima i svim zagovornicima progresa u procesu zajedničke transformacije, što u vremenima u kojima živimo nije pitanje odabira već nužnosti“, poručila je ministrica. 
 
Uvodnim riječima okupljenima su se obratili izaslanik Predsjednika RH dr. sc. Julije Domac, zagrebački dogradonačelnik dr. sc. Luka Korlaet, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, predsjednik HAZU akademik dr. sc. Velimir Neidhardt, predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, član uprave i financijski direktor Wienerbergera Marko Šustić, savjetnica predsjednika Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj, a video poruku uputile su potpredsjednica Europske komisija Dubravka Šuica te zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko.
 
Na prvom panelu o globalnim i lokalnim izazovima oporavka i otpornosti kojega je moderirao predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, ministrica je govoreći u kontekstu izazova klimatskih promjena najavila održavanje međunarodnog simpozija „Smanjivanje rizika od požara na baštini“ koji će se u organizaciji Ministarstva održati za dva tjedna u Trogiru.

Spominjući svjetsku konferenciju MONDIACULT2022 na kojoj je sudjelovala s kolegama ministrima iz cijeloga svijeta, izrazila je očekivanje da će na svjetskoj razini, u okviru UN-a, kultura postati jedan od samostalnih ciljeva agende održivog razvoja. Jednako tako, podsjetivši na 750. obljetnicu Dubrovačkog statuta i sličnih statuta ostalih mediteranskih gradova, upozorila je kako upravo zahvaljujući njima danas baštinimo kulturu prostora, vrijedne spomenike urbanizma i arhitekture koje štitimo, čuvamo i obnavljamo.

Upravo te vrijednosti koje i kroz Novi europski Bauhaus trebamo partnerski čuvati na razini svih dionika, preuzimajući odgovornost i uvažavajući zakonske okvire koji štite upravo tu kulturu prostora. Ministrica je upozorila i na činjenicu kako je za razliku od većine država EU, Hrvatska imala pedeset godina diskontinuiteta u vlasništvu, na što su nas upozorili i katastrofalni potresi u kojima ne bi toliko toga stradalo, da zgrade nisu bile oduzete vlasnicima i da su bile kontinuirano održavane.

Uz ministricu na panelu su sudjelovali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, zagrebački dogradonačelnik dr. sc. Luka Korlaet te ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske dr. sc. Julije Domac. 
 
Tijekom četiri dana sajma i konferencije koja će ukazivati na potrebu transformacije prema održivom i zelenom razvoju, na stručnim panelima sudjelovat će predstavnici Ministarstva kulture i medija. Državni tajnik Krešimir Partl predstavit će otpornost kulturnih i kreativnih industrija u kriznom COVID razdoblju, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec govorit će o suvremenim izazovima zaštite kulturno-povijesnih cjelina, na panelu o vrijednostima kulture građenja u Novom europskom Bauhausu govorit će glavni konzervator MKM Davor Trupković dok će o novim konzervatorskim podlogama za kulturno-povijesne cjeline govoriti Aljoša Špaleta.

https://min-kulture.gov.hr/