Nagrada Janko Polić Kamov za 2025. godinu dodijeljena je Robertu Međurečanu za roman "Tako neka bude". Svečana dodjela održana je 17.11. u Rijeci, u antikvarijatu Ex libris, a Nagradu je Međurečanu uručio predsjednik Hrvatskog društva pisaca Edi Matić.
vrijeme: 17.11.2025. -
Osim statue "Kamov ključ" umjetnika Davora Krelje, nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 2000 eura.
Na dodjeli su sudjelovali članovi žirija Nadežda Čačinovič, Irena Matijašević i Edo Popović te, od finalista Nagrade Kamov, Evelina Rudan i Marina Šur Puhlovski.
Obrazloženje Nagrade: Robert Međurečan, „Tako neka bude“, Sandorf
"Tako neka bude" je akcijski povijesni roman koji interpretira razdoblje Judeje u prvom stoljeću, iz perspektive mladog Židova Eleazara, koji staje na stranu Rima, iako je je nekoć pripadao sekti radikalnih židovskih pobunjenika protiv rimskih namjesnika i Židova poslušnih rimskoj vlasti.
Osim glavnog lika, suptilno su psihološki oživljeni i svi koje on susreće na putu, od kojih su neki i biblijski likovi, poput Ivana Krstitelja ili Baltazara. Roman sučeljava politeizam i monoteizam, rimsku vlast sklonu praktičnom unaprjeđivanju života gradnjom akvadukata i škola te židovsko iščekivanje spasenja i okrenutost duhovnosti. U atmosferi stalne gladi, ropskog rada i nasilnih smrti protječe tegobni svakodnevni život puka: isluženih vojnika, sućutnih bludnica, gubavaca te se stvara slika razdoblja do početka Isusovog javnog djelovanja. Dva usamljena konjanika, Eleazar i njegov priprosti, narodski lukav sudrug, Delmat Andes, putuju u službi Rima Judejom i Galilejom u lovu na židovske mesije, ali su i sami lovina radikalne židovske sekte „Bratstvo bodeža“.
U ovom, za našu književnost, jedinstvenom pothvatu Međurečan je, osim iznimno uvjerljive autentizacije vremena-prostora, pokazao i velik dar za priču jer posrijedi je roman jake priče s elementima romana ideja, a moguće ga je prisličiti i epskim napeticama i povijesnim rekonstrukcijama iz filmske umjetnosti.
Narav same teme dovoljno je provokativna da dovodi na skliski teren između hereze, blasfemije i naglašavanja temeljnih poruka kršćanstva. Roman ratničku etiku suprotstavlja etici lika nazvanog Bosonogi, koji je fikcijska tvorevina kojom se referira na Isusa, a koji donosi poruku ljubavi i opraštanja neprijateljima.
Riječ je o djelu koje u mnogočemu nadilazi okvire standardnih čitateljskih očekivanja jer na maštoviti i hrabar način fikcionalizira same temelje na kojima počiva judeo kršćanska civilizacija, krajnje domišljeno spajajući kritički stav s afirmacijom ljudskih vrijednosti.
