Ministrica kulture i medija sudjelovala na proslavi 50. obljetnice Međuvladinog hidrološkog programa UNESCO-a

Obraćajući se sudionicima skupa, ministrima, znanstvenicima i  stručnjacima, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je važnost hidrološkog programa kao potvrde trajne predanosti globalnoj suradnji u suočavanju s izazovima upravljanja vodnim resursima, osobito u vremenu koje obilježavaju sve intenzivnije klimatske promjene i rastuće potrebe za vodom.
 
Ministrica je podsjetila kako prema podacima EUROSTAT-a, među zemljama Europske unije Hrvatska ima najveće obnovljive zalihe slatke vode, s dugoročnim prosjekom od 30.700 metara kubičnih po stanovniku. No bez obzira na taj umirujući podatak, ministrica je istaknula kako je hrvatska Vlada svjesna izazova koje donose klimatske promjene i stoga u upravljanju vodama daje prednost racionalnim i održivim rješenjima.
 
Ministrica je istaknula kako je jedan od najboljih svjetskih primjera povezanosti kulture, vode i prirode, upravo sustavan rad u očuvanju Nacionalnog parka Plitvička jezera - najstarijeg hrvatskog nacionalnog parka i područja koje se od 1979. godine nalazi na UNESCO-ovom popisu Svjetske prirodne baštine. „Kroz koordinirane aktivnosti i projekte u tom zaštićenom području, Republika Hrvatska predano radi na očuvanju svih ključnih prirodnih elemenata, osobito jedinstvenog sustava jezera i sedrenih barijera koje predstavljaju iznimnu univerzalnu vrijednost, kako s aspekta prirodne znanosti, tako i s aspekta kulturne i ekološke baštine“, naglasila je ministrica.
 
Ministrica je izrazila ponos doprinosom Republike Hrvatske u tom važnom području, podsjetivši kako Hrvatsko vijeće za suradnju s Međunarodnim hidrološkim programom i Operativnim hidrološkim programom od 1993. godine aktivno sudjeluje u oblikovanju međunarodne suradnje. Podsjetila je i na važnu ulogu istaknutog hrvatskog znanstvenika, profesora emeritusa Ognjena Bonaccija koji je od 2004. do 2006. obnašao dužnost predsjednika Međuvladinog hidrološkog programa UNESCO-a, što je bilo priznanje ne samo njegovom, već i radu cijele hrvatske znanstvene zajednice. „Hrvatska je također ponosna što je tijekom 2009. i 2010. godine predsjedavala skupštinom podunavskih zemalja u okviru Međuvladinog hidrološkog programa“, naglasila je ministrica.
 
Ministrica je također podsjetila na iznimnu vrijednost suradnje u okviru tog programa za hrvatsku znanstvenu i stručnu zajednicu, pogotovo tijekom realizacije dvaju važnih međunarodnih projekata - DIKTAS-a i SHELTER-a. Istaknula je kako je DIKTAS  omogućio uspostavu održivih načela upravljanja dinarskim krškim vodonosnikom, jednim od najvećih na svijetu, koji Hrvatska dijeli s još sedam susjednih zemalja. Dodala je kako su projektom SHELTER postavljeni temelji za novu razinu otpornosti naših kulturnih lokaliteta, jer je projekt usmjeren na zaštitu kulturne baštine od posljedica klimatskih promjena, osobito poplava.
 
Ministrica je također pohvalila važnu edukacijsku dimenziju ovog UNESCO-ovog programa, kojom se omogućava pristup najnovijim znanstvenim saznanjima i praksama upravljanja vodama. „Nastavimo zajedno jačati partnerstva, razmjenjivati znanja i razvijati inovacije koje će unatoč sveprisutnom izazovima, a posebno rastućim klimatskim promjenama omogućiti sigurnu i otpornu budućnost voda za generacije koje dolaze“, poručila je na kraju ministrica, zaključivši kako taj UNESCO-ov program jasno pokazuje da je znanstveni pristup, kada je utemeljen na međunarodnoj suradnji i praktičnoj primjeni, jedan od najsnažnijih alata u svladavanju sve većih izazova.
 
Podsjećamo, Međunarodni hidrološkiprogram UNESCO-a najstariji je program unutar sustava Ujedinjenih naroda koji se bavi međuvladinom suradnjom na području voda, a u pola stoljeća svojega postojanja odigrao je ključnu ulogu u razmjeni znanja, poticanju inovacija i obrazovanja. Kroz konkretna rješenja, od razvoja sustava ranog upozoravanja do modeliranja klimatski osjetljivih resursa poput ledenjaka i podzemnih voda, taj je program izravno pridonio boljoj otpornosti vodnih resursa diljem svijeta.
 
Ministrica je nakon konferencije sudjelovala na neformalnom sastanku europskih ministara kulture u francuskom Ministarstvu kulture kojim je predsjedavala francuska ministrica Rachida Dati. Glavna tema sastanka bio je razvoj programa Kulturni kompas kao plana za pregovore o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2028.-2034.
 
Ministrica Obuljen Koržinek izrazila je zadovoljstvo što svi ministri kulture Europske unije dijele slične stavove o ključnim pitanjima, od ojačavanja potencijala kulturnog i kreativnog sektora u svim politikama, preko potrebe da se financiranje kulture u instrumentima EU učini vidljivijima i poznatijima do opstanka programa Kreativna Europa kao namjenskog financijskog instrumenta.
 
„Ne znamo ishod proračunskih pregovora niti idemo istom brzinom kojom nove tehnologije transformiraju naše sektore i dovode u pitanje postulate koje smo smatrali zadanima, poput pravične  naknade za autorski rad u digitalnom okruženju”, upozorila je ministrica Obuljen Koržinek govoreći o izazovima današnjeg vremena u kojem se suočavamo s globalnim nesigurnostima i financijskom neizvjesnošću. Govoreći o zaštiti kulturne baštine, kulture i demokratskog prostora koje zahtijeva snažnu zajedničku akciju, ministrica je podsjetila na hrvatsko predsjedanja Vijećem EU u prvom semestru 2020. godine, kada je Hrvatska odlučila dati prioritet pitanju upravljanja rizicima u području kulturne baštine, potpuno svjesna da u eri rastućih geopolitičkih, okolišnih i društvenih rizika, kulturna baština zahtijeva stratešku i koordiniranu zaštitu. Podsjetila je i na uspješnu dinamiku obnove kulturnih dobara nakon potresa u čemu je, primjenjujući promišljen i održiv pristup od samog početka, postignut velik napredak u oporavku. „Na nacionalnoj razini, kultura je istaknuta u našoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji te dio ciljeva financiramo sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek te navela nekoliko inicijativa  koje provodi Ministarstvo kulture i medija u svrhu poboljšanja dostupnosti kulture svim društvenim skupinama s naglaskom na osobe s invaliditetom, uključujući djecu i mlade u svim krajevima Hrvatske.
 
Galerija fotografija>>>