Može li Europa ostati globalni predvodnik u razvoju umjetne inteligencije, digitalnih tehnologija i inovacija i kako izgraditi gospodarstvo koje potiče inovacije, štiti demokraciju i razvija digitalne vještine istodobno, pitanja su na koja se 9. srpnja tražio odgovor na zagrebačkoj konferenciji pod nazivom „Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu“, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.
vrijeme: 09.07.2026. -
mjesto: Zagreb
Konferencija se održala u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Sveučilišta Algebra Bernays te partnerstvu s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i Institutom Ruđer Bošković.
Otvarajući konferenciju, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek zahvalila je izvršnoj potpredsjednici Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henni Virkkunen na podršci konferenciji koja se bavi strateški važnim, ključnim pitanjem za budućnost Europe: osiguravanjem uvjeta u kojima se tehnološka transformacija, ekonomska konkurentnost i demokratski i kulturni temelji razvijaju zajedno, a ne odvojeno.
Obuljen Koržinek je govorila o vremenu dubokih strukturnih promjena, kada umjetna inteligencija, zajedno s brzim širenjem infrastrukture u oblaku i podatkovnim sustavima, postaje dio europske digitalne okosnice i preoblikuje ne samo naše gospodarstvo, nego i način na koji se informacije proizvode, distribuiraju i na koji im se pristupa, uključujući kulturne i kreativne sadržaje. Ministrica je podsjetila kako europsko ulaganje u digitalnu infrastrukturu i kapacitete umjetne inteligencije nije samo ekonomski prioritet, već strateški izbor o sposobnosti Europe da oblikuje vlastitu tehnološku budućnost u skladu sa svojim vrijednostima. Govoreći o prioritetima, ustvrdila je da je razvoj sigurne i konkurentne digitalne infrastrukture unutar Europe ključan za dugoročnu autonomiju i otpornost te da je nužno odrediti političke okvire koji bi obuhvatili i kulturni i kreativni sektor koji je dio ove transformacije.
Poručila je da autorska prava moraju ostati temelj europskog pristupa umjetnoj inteligenciji. „Transparentnost u korištenju kreativnih djela, učinkovito licenciranje i pravedna naknada ključni su za osiguranje povjerenja, pravne sigurnosti i održivosti za stvaratelje i inovatore“, kazala je Obuljen Koržinek. Osvrćući se na digitalni ekosustav i velike online platforme, ministrica je pozvala na dosljedan odgovor na dezinformacije i manipulaciju informacijama, uz potpuno poštivanje slobode izražavanja i temeljnih prava.
„Pouzdan informacijski prostor preduvjet je i za demokraciju i za funkcionalno kulturno i medijsko okruženje“, istaknula je te podsjetila da je Hrvatska, u okviru svog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti uložila u platformu za provjeru činjenica i platformu o vlasništvu i financiranju medija. „Taj projekt vrijedan 6 milijuna eura snažan je poticaj otpornom, profesionalnom novinarstvu, neovisnosti medija, većoj transparentnosti i općenito poboljšanom medijskom okruženju“, dodala je.
Istaknula je i značaj medijske pismenosti kao jednu od najvažnijih kompetencija 21. stoljeća koju moramo nastaviti promicati i unaprjeđivati, posebno kad je riječ o djeci i mladima.
Zaključila je da europska kulturna snaga leži u raznolikosti glasova, jezika i tradicija te da se upravo to mora sačuvati u digitalnom okruženju. „Umjetnička sloboda, zaštita stvaratelja i umjetnika, kulturnih djelatnika i jezična raznolikost - to su vrijednosti koje dijelimo i o kojima se ne može pregovarati“, izjavila je ministrica Obuljen Koržinek.
Sudionicima se uvodno obratio i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, a središnja gošća konferencije, Henna Virkkunen predstavila je europsku viziju tehnološke suverenosti i odgovor Europske unije na globalnu utrku za razvoj umjetne inteligencije, naprednih digitalnih tehnologija i inovacija. Portfelj Henne Virkkunen obuhvaća razvoj europske digitalne ekonomije, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, zaštitu demokracije, digitalnu infrastrukturu i tehnološke kapacitete potrebne kako bi Europa ostala konkurentna u svijetu.
Naglasak konferencije odnosio se na jačanje europskog ekosustava, od ulaganja u istraživanje i razvoj, razvoja digitalnih i STEM vještina, izgradnje kapaciteta malih i srednjih poduzeća, do učinkovitijeg korištenja europskih programa poput Obzora Europa, Invest EU-a i Digitalne Europe. Sudionici su razgovarali i o posebnoj ulozi Europske investicijske banke, hrvatskim primjerima uspjeha, povezivanju znanosti i gospodarstva te razvoju inovacijskog sustava. Raspravljalo se i o ulozi europskog zakonodavstva u digitalnom dobu - od sigurnosti djece i mladih na internetu do razvoja pouzdane umjetne inteligencije i regulatornog okvira koji štiti građane, potiče inovacije i jača demokraciju.
Održano je više panel rasprava, a događaju su prisustvovali predstavnici javnog sektora, poduzetnici, predstavnici startupova, investitori, istraživači, predstavnici akademske zajednice, studenti i ostali zainteresirani za sudjelovanje u oblikovanju europske tehnološke budućnosti.
Galerija fotografija>>>
