Ministrica kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na Vijeću ministara kulture, audiovizualnih djelatnosti i medija Europske unije u Bruxellesu, kojim je predsjedao ministar kulture Kraljevine Danske Jakob Engel-Schmidt. Sastanku je prisustvovao povjerenik Europske komisije za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport Glenn Micallef.
vrijeme: 28.11.2025. -
Dansko predsjedništvo iznijelo je ministrima Izvješće o napretku Programa AgoraEU koji je Europska komisija predstavila 17. srpnja 2025. godine kao dio novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, a program objedinjuje tri dosadašnja područja politike kroz potprograme Kreativna Europa - Kultura, MEDIA+ i Demokracija, građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV+) s ciljem jačanja europskog demokratskog prostora, kulturne raznolikosti, slobode izražavanja i otpornosti društava.
Ministrica Obuljen Koržinek podržala je jasno definiranje i davanje značaja pojmu kulturnog i kreativnog sektora, ne samo kao instrumenata i alata u borbi s izazovima današnjice i pokretača društvenih promjena, već i kao autonomnih izvora stvaranja, inovacija, izražavanja, vrijednosti i osjećaja pripadnosti pojedinom nacionalnom i širem europskom identitetu, čime se doprinosi samoodrživosti i konkurentnosti sektora. Izrazila je podršku nastavku djelovanja i ulozi ureda / deskova za komunikaciju o programu Kreativna Europa budući da su upravo oni vrijedna spona između korisnika i samog programa te imaju golemo znanje. Također je dodala kako program AgoraEU treba reflektirati uravnotežen pristup prema zemljama s manjim tržišnim kapacitetima i manje prisutnim jezicima, odnosno da oni nastave imati ravnopravan pristup mogućnostima i mehanizmima suradnje. Nadalje, ministrica je podsjetila na značaj medijske pismenosti budući da se radi o ključnom alatu za snalaženje u današnjem iznimno složenom okruženju te veoma bitnim za razvijanje kritičkog razmišljanja.
Na sastanku su usvojeni
Zaključci Vijeća o strateškoj ulozi kulture, kulturne baštine i audiovizualnih djela u održavanju europskih vrijednosti i demokratske otpornosti kojima se potvrđuje važnost kulturne i jezične raznolikosti, umjetničke slobode i sudjelovanja građana u kulturnom životu kao temelja demokratskog angažmana, društvene kohezije i povjerenja. Dokument također naglašava potrebu zaštite kulturne baštine, uključujući krizne okolnosti poput rata u Ukrajini. Ministri su usvojili i
Zaključke Predsjedništva o pristupu pouzdanim vijestima kao dijelu Europskog demokratskog štita koji prepoznaju izazove koje digitalno okruženje, umjetna inteligencija, algoritamsko širenje sadržaja i strani informacijski utjecaji predstavljaju za održivost i vjerodostojnost novinskog sektora, osobito za lokalne i neovisne medije. U dokumentu se ističe važnost uredničke odgovornosti, profesionalnih standarda, transparentnosti vlasništva i uloge javnih medija te potreba za ravnopravnim uvjetima između tradicionalnih medija, internetskih platformi i novih aktera poput influencera.
Ministri su raspravljali i o tome kako Europska unija i države članice mogu podržati kulturni i kreativni sektor da iskoristi potencijal umjetne inteligencije, kao i koje konkretne mjere treba poduzeti kako bi se osigurala kulturna raznolikost, umjetnički integritet i ekonomska održivost u doba umjetne inteligencije.
Pod točkom razno, Europska komisija je predstavila delegacijama
Europski demokratski štit,
Kulturni kompas za Europu te
Izvješće Komisije o napretku u pojednostavljenju, provedbi i izvršenju vezano uz prava Europske unije u području međugeneracijske pravednosti, mladih, kulture i sporta, a dansko predsjedništvo izvijestilo je o neformalnom ministarskom sastanku održanom početkom studenoga u Kopenhagenu.
Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako se prioriteti
Europskog demokratskog štita nadovezuju na napore koje Hrvatska već provodi na nacionalnoj razini poput uspostave provjere medijskih činjenica i platformi TočnoTako, platformi Vlasništvo i financiranje medija o vlasničkim strukturama i načinu financiranja medija te naravno ulaganja u medijsku pismenost i jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja.
Ministrica se također osvrnula na predstavljanje inicijative
Kulturni kompas, pohvalivši da odražava sve potrebe i prioritete, ali i vrijednosti i razumijevanje uloge kulture u današnjem svijetu. Podsjetila je kako upravo riječ „kompas“ označava da zajedničkim djelovanjem u istom smjeru Europa može biti jaka, kao i kulturni sektor u njoj.
nastavak teksta>>>
