Energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra temeljem poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u posljednjih pet godina provelo je Ministarstvo kulture i medija diljem Republike Hrvatske. Taj se poziv odnosio isključivo na zgrade namijenjene kulturnoj djelatnosti koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, u javnom su vlasništvu i nisu stradale u potresima.
vrijeme: 04.09.2026. -
Kao dodatni preduvjet, bilo je potrebno projektom predvidjeti i minimalno 30 posto godišnje uštede energije, premda je taj iznos nakon obnove, najčešće iznosio oko 70 posto, a ponegdje i znatno više. Dakle, gotovo istodobno uz golemi napor na obnovi zgrada i cjelina srušenih i oštećenih u potresima, u Hrvatskoj se u posljednjih pet godina odvijala još jedna, možda manje medijski poznata obnova. Premda po vrsti radova energetska, ova obnova imala je puno veću i značajniju svrhu za obnovu kulturne infrastrukture. Poznato je da su zgrade ustanova u kulturi nositelji identiteta gradova i mjesta, svjedoci njihove povijesti i prostori u kojima se taj identitet svakodnevno ponovno stvara. Muzej bez odgovarajućih uvjeta za čuvanje zbirki, knjižnica koja nije pristupačna i energetski održiva, arhiv koji troši velike količine energije ili kazalište čiji sustavi više ne odgovaraju suvremenim standardima teško mogu ispunjavati svoju primarnu zadaću.
Uz uštedu energije i održivost, glavni cilj ove obnove bilo je stvaranje boljih uvjeta za svakodnevni rad u kulturi, kako bi se unaprijedio i životni standard djelatnika ustanova u kulturi, ali i njihovih korisnika, odnosno svih građana koji svakodnevno participiraju u kulturi. Stoga se može reći kako ova specifična obnova nije bila usmjerena, kao što joj sugerira naziv, samo na smanjenje potrošnje energije. Njezini rezultati imaju dalekosežnije društvene posljedice, tako da je ne možemo sagledati kao isključivo građevinski zahvat na čak 35 zgrada muzeja, knjižnica, arhiva, kazališta i drugih ustanova u kulturi koje su njome bile obuhvaćene.
S jedne strane, opravdano je reći da je energetska obnova imala učinak koji je daleko nadišao pokazatelje potrošnje energije. Toplinska izolacija, energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja, obnovljivi izvori energije, nova rasvjeta i suvremeni sustavi upravljanja energijom uvelike su smanjili troškove i povećali održivost zgrada. S druge strane, istodobno su stvorili primjerenije, suvremenije, ugodnije i sigurniji prostore za posjetitelje, zaposlenike, umjetnike, autore, učenike, studente i sve ostale korisnike.
Taj je učinak još očitiji u manjim sredinama u kojima ustanove u kulturi često igraju ulogu kulturnih središta, od knjižnica s raznolikim programima namijenjenim svim generacijama, preko muzeja kao okupljališta zajednice i čuvara lokalnog identiteta, do kazališta koji uz dramske, baletne i operne može biti prostor i mnogih drugih sadržaja, kao i arhiva koji čuvaju institucionalno i osobno pamćenje cijelog kraja, a u posljednje vrijeme sve aktivnije okupljaju zajednicu oko izložbenih ili nekih drugih programa kojima prezentiraju svoju bogati dokumentaciju.
Ulaganje u takve zgrade kulturne infrastrukture stoga je istodobno bilo i ulaganje u društvenu koheziju, dostupnost kulture i kvalitetu života, a energetska obnova istodobno je bila i obnova prostora koji čuvaju baštinu, prenose znanje, omogućuju umjetničko stvaralaštvo, stvaraju prilike za okupljanje i sudjelovanje građana u kulturi.
Opširnije>>>
