Od 2. do 4. srpnja dvorac Veliki Tabor iznova postaje jedno od najuzbudljivijih svjetskih i regionalnih točaka suvremene kratkometražne scene. Prema izboru umjetničkog direktora i selektora Dalibora Jakusa, u tri natjecateljske kategorije - međunarodnoj, hrvatskoj i studentskoj - bit će prikazana 63 kratkometražna filma svih rodova koja dolaze iz čak 30 zemalja, uključujući četiri svjetske, dvije međunarodne i 31 hrvatsku premijeru.
vrijeme: 02.07.2026. - 04.07.2026.
Međunarodni natjecateljski program Tabor New Frame Film Festivala donosi
29 filmova među kojima su festivalski zapaženi naslovi, ali i velik broj hrvatskih premijera. Program sadrži igrane, dokumentarne, animirane i eksperimentalne radove autora koji kroz osobne priče i inovativne filmske pristupe istražuju teme identiteta, pripadanja, obiteljskih odnosa, kolektivnog sjećanja, pitanja ekosustava i društvenih nejednakosti te suvremenih političkih stvarnosti.
Među najiščekivanijim naslovima nalazi se nizozemsko-palestinska drama
Posljednji kadar (Last Shot) redatelja
Parhama Rahimzadeha, prikazana u natjecateljskom programu
Tiger Short Competition Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu. Film prati Musu koji nakon smrti brata, palestinskog ratnog fotoreportera u Gazi, preuzima njegov fotoaparat i posljednju nerazvijenu rolu filma. Kroz intimnu priču o gubitku i sjećanju, film istovremeno propituje moć fotografije i odgovornost svjedočenja u vremenu rata.
Temom povijesti i njezinih nevidljivih posljedica bavi se francuski film
U blatu (In the Mud) redatelja Andyja Burona, smješten na bojišta Prvog svjetskog rata, gdje mladi vojnik ostaje zarobljen između života i smrti. Povijesnom memorijom, ali iz sasvim drugačije perspektive, zaokupljen je i portugalski film
Maria Henriqueta je bila ovdje (Maria Henriqueta Was Here) autora Nuna Pimentela, koji kroz filmsku rekonstrukciju pokušava vratiti glas gotovo zaboravljenoj ženi iz portugalske povijesti.
Tu se naslanja i
Blondi Jacka Salvadorija, eksperimentalna crnohumorna povijesna drama snimljena iz perspektive Hitlerove njemačke ovčarke, premijerno je prikazana na Edinburgh International Film Festivalu, a pažnju je privukla i činjenicom da scenarij potpisuje kultni britanski redatelj Peter Greenaway. Film kroz grotesknu i nadrealnu perspektivu psa secira apsurd moći, propagande i raspada Trećeg Reicha.
Obiteljski odnosi i međugeneracijski sukobi u središtu su nekoliko iznimno snažnih ostvarenja. Prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu,
Kunić (Kràlik) redatelja Alessandra Marchiorija Rocce donosi mračnu i sugestivnu priču o ocu koji vjeruje da će ga jednoga dana ubiti vlastiti sin, dok švicarski film
Bogovi (The Gods) Anasa Sareena, premijerno prikazan na Locarno Film Festivalu, prati dvojicu braće čiji se odnos počinje raspadati nakon očeve smrti. Pitanje obiteljske bliskosti i emocionalne distance istražuje haitsko-francuski film
Plavo srce (Blue Heart) Samuela Suffrena, smješten u složen društveni kontekst suvremenog Haitija. Film je prikazan u programu
Quinzaine des Cinéastes festivala u Cannesu.
Posebnu pažnju privlači još jedan film s Cannesa, belgijsko-francusko-sjevernomakedonsko-britanski film
Loynes redatelja Doriana Jespersa, neobična povijesna drama inspirirana stvarnim događajem iz Liverpoola 19. stoljeća. Kroz apsurdno suđenje neidentificiranom mrtvacu, film istražuje granice pravde, identiteta i društvenih rituala.
Različite perspektive mladosti i odrastanja donose kolumbijski film
Chilapa djevojka (Chilapa Girl) autorice Juane Lotero López, španjolsko-njemački
Pet (Cinco) redateljskog dvojca Diego Gardo i Víctor Candela, kao i portugalsko-mađarski film
Žuta banana (Amarelo Banana) redatelja Alexandrea Souse. U njima se osobne krize mladih protagonista prelamaju kroz pitanja pripadanja i društvenih očekivanja. Sličnom temom bavi se i španjolska coming-of-age drama
Kukavica (
Gallina) Fernanda Reinaldosa, koja kroz dječju perspektivu istražuje mehanizme srama, pripadanja i formiranja identiteta.
Suvremene društvene i političke teme prisutne su u nizu filmova iz različitih dijelova svijeta. Indijski film
Aafreen Manzil redatelja Rizwana Hussaina, austrijski
Prekid emitiranja (Dead Air) Andreja Haringa, francuski
Pentest Tristana Lhommea, Benjamina Chevalliera, te kineski film
Odgoda (Delay) redatelja Wanga Han-Xuana bave se odnosom pojedinca prema normama, institucijama, tehnologiji ili društvenim promjenama. Iz Cannesa stiže i južnoafrički
Vultures (
Lešinari) Dianyja Weysa, napeti socijalni triler o vozaču vučne službe koji nakon prometne nesreće ulazi u brutalnu borbu za “plijen”, razotkrivajući društvo obilježeno nasiljem, siromaštvom i borbom za preživljavanje.
Francuski film
Kao da ih je zemlja progutala (As if the Earth Had Swallowed Them Up) Natalije León donosi snažnu priču o nestancima i kolektivnoj traumi, dok kanadski
Među braćom (Brothers in Arms) Françoisa Lalonde istražuje grupu mladića čije prijateljstvo tijekom jednog vikenda počinje pucati pod pritiskom pitanja pristanka, toksične muškosti i grupne dinamike.
Među formalno najzanimljivijim ostvarenjima ističe se portugalski eksperimentalni film
Oh Be A Fine Girl Kiss Me autorice Alice dos Reis, koji kroz spoj autobiografije, znanstvene povijesti, astronomije i fikcije propituje načine na koje društvo kategorizira identitete. Australsko-britanski animirani film
Sličice za razmjenu (Trading Cards) autora Radheye Janga koristi fantastično putovanje kroz vrijeme kako bi istražio opsesivno-kompulzivni poremećaj, nostalgiju i gubitak dječje nevinosti. Film je prikazan na ovogodišnjem Animafestu, baš kao i francuski
Stidljivi bog (
God is Shy) Jocelyna Charlesa koji je u Zagrebu osvojio nagradu za najbolji prvi film izvan obrazovne institucije, u kojem pratimo par mladih koji u vlaku zapodjenu razgovor s čudnovatom starijom suputnicom te malo-pomalo situacija eskalira u čistu nadnaravnu fantastiku.
Dokumentarne i hibridne forme također zauzimaju važno mjesto u programu. Nizozemski film
Još uvijek uz mene (Still by My Side) redatelja Jaspera van Leeningena prati ljude koji prepariranjem pokušavaju sačuvati uspomenu na svoje preminule kućne ljubimce, dok švicarsko-belgijski
Air Horse One autora Lassea Lindera prati Legacy, jednu od najvrjednijih i najslavljenijih kobila u preponskom jahanju.
Tu su i filmovi koji se bave granicama između stvarnosti i imaginacije. Američko-talijanski
Netko s kim se mogu konji krasti (
Someone To Steal Horses With) autora Dylana Pailesa-Friedmana, premijerno prikazan na Sundance Film Festivalu, pretvara svakodnevicu u meditaciju o usamljenosti i pripovijedanju, dok iransko-francuski
Jojo (Yo Yo) redatelja Mohammadreze Mayghanija koristi pustinjski pejzaž kao prostor unutarnjih strahova i psiholoških lomova. Kineski
Suvenirnica (Souvenir Shop), autora Yé Wua, kroz susret dvoje stranaca gradi suptilnu priču o otuđenosti i potrazi za pripadanjem u prostoru privremenosti i tranzita.
Iz regije dolazi i srpsko-hrvatska koprodukcija
Histeričan napad smijeha (Hysterical Fit of Laughter) autora
Matije Gluščevića i Dušana Zorića, provokativni film koji istražuje teme majčinstva i ženske seksualnosti u starijoj dobi. U programu se nalazi i hrvatska koprodukcija
Biljeg (Birthmark) redatelja Georgea Petera Barbarija, nastala u suradnji Libanona, Francuske i Hrvatske, a bavi se temama ženske emancipacije, queer identiteta i željama unutar društva u kojem su takve teme često tabuizirane.
Ulaz na sve festivalske programe je besplatan.
Više informacija o programu dostupno je na službenim stranicama festivala:
www.tabor.film
Društvene mreže:
Facebook i
Instagram
