Izdavačka kuća Prozor-éditions objavila je knjigu 'Aretej ili legenda o svetoj Ancili, rajskoj ptici', u dosad neobjavljenom francuskom prijevodu Nicolasa Raljevića. Napisana 1959. godine, ova 'dramska fantazija' omogućuje frankofonskoj publici novi pristup djelu ovog autora.
vrijeme: 28.09.2026. -
mjesto: Francuska
Jedan od najvažnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, Miroslav Krleža (1893.-1981.), i dalje je razmjerno nepoznat frankofonskoj publici. Književnik i angažirani intelektualac, svoje je djelo posvetio burnoj povijesti srednje Europe i trenucima prekretnice u kojima se poljuljaju dotadašnje izvjesnosti.
Dvije epohe licem u lice
Radnja « Areteja » odvija se u talijanskom lječilištu uoči Drugoga svjetskog rata. Liječnici ondje raspravljaju o svijesti, bolesti i smrti. No u taj zatvoreni svijet ubrzo prodire prošlost: prošlost Rimskoga Carstva i Areteja iz Kapadocije, antičkog liječnika koji bježi od progona.
Suprotstavljajući antički Rim Europi tridesetih godina 20. stoljeća, Krleža se ne zadovoljava pukim uspoređivanjem epoha: pretvara ih u međusobno ogledalo. Drama izravno propituje sudbinu znanja podvrgnutog vlasti, ulogu intelektualca suočenog s političkim nasiljem te krhkost društava. Povijest tako postaje sredstvo kojim se mogu sagledati i krize i sljepoće sadašnjosti.
Važan korak za Krležu u Francuskoj
Popraćeno predgovorom Borisa Senkera, ovo izdanje dio je dugogodišnjeg nastojanja izdavačke kuće Prozor-éditions da francuskoj publici približi hrvatsku dramu. Osnovana 2017. godine, nakladnička kuća već je objavila nekoliko ključnih Krležinih drama, među njima i glembajevsku trilogiju (« Gospoda Glembajevi », « U agoniji », « Leda »), kao i « Golgota » i « Galicija ».
Izazov prevođenja
Prevođenje « Areteja » predstavljalo je velik izazov: prenijeti na francuski jezik književni izraz koji preklapa različite vremenske razine, isprepliće jezične registre i obiluje kulturnim referencama. Zahvaljujući pomnom i temeljitom radu, frankofonski čitatelj napokon može u potpunosti sagledati složenost ovog djela, u kojem drevna povijest, uz prodornu ironiju, osvjetljava tragedije moderne Europe.
Nicolas Raljević
