Ministarstvo kulture i medija kontinuirano nagrađuje književne prevoditelje koji su svojim vrijednim radom obogatili hrvatsku kulturu, prevodeći s brojnih stranih jezika. Karlo Budor i Patricija Horvat ovogodišnji su laureati Nagrade „Iso Velikanović˝ - najviših priznanja književnim prevoditeljima, koju dvadeset i drugi put dodjeljujemo za književno prevođenje u dvjema kategorijama: za životno djelo i za najbolji književni prijevod u protekloj godini.
vrijeme: 16.03.2026. -
Iznimno bogat i kvalitetan prevoditeljski opus Karla Budora zaslužio je najveću pozornost i priznanje što je Povjerenstvo Nagrade „Iso Velikanović“ prepoznalo i dodijelilo mu zasluženu nagradu za životno djelo.
Romanist, hispanist, lingvist i leksikolog, Karlo Budor je radni vijek proveo na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na katedri za hispanistiku te je tako, uz svoj prevoditeljski i marni pedagoški rad, uvelike utjecao na formiranje novih generacija književnih prevoditelja. Na hrvatski prevodi s francuskog, engleskog i španjolskog, kao i s hrvatskoga na španjolski jezik, a u svojem je prevoditeljskom radu preveo brojne romane, priče, feljtone i publicistička djela, od kojih valja istaknuti prijevod Balzacove biografije „Prometej ili život Balzacov“ autora Andréa Mauroisa, roman „Munje u kolovozu“ meksičkog autora Jorgea Ibargüengoitije, roman „Jane Eyre“ Charlotte Brontë, zbirku priča „Knjiga od pijeska“ Jorgea Luisa Borgesa kao i zbirku 5 fantastičnih priča „Snoviđenje“ Francisca de Queveda te nedavno i klasika „Lazarillo de Tormes i njegove životne zgode i nezgode,“ čiji je prijevod do sada nedostajao u hrvatskoj kulturi.
Godišnja Nagrada „Iso Velikanović“ za najbolji književni prijevod u 2025. godini dodijelit će se Patriciji Horvat za prijevod s engleskog jezika romana „Anima“ bugarsko-škotske autorice Kapke Kassabove koji je objavila nakladnička kuća Fraktura.
U stručnoj recenziji prijevoda romana, urednica Sanja Jovičić istaknula je: „Nesumnjivo je da jedna ovako važna suvremena autorica, bogata i izražajna izričaja i moćne književno-filozofske zapitanosti o opstanku čovjeka i svijeta, zahtijeva akribičnu, jezično i eruditski potkovanu, posvećenu i darovitu prevoditeljicu. Usudila bih se reći, autorici sličnog senzibiliteta, empatije za čovjeka, živa bića i život uopće. Možda je posvećenost ključno prevoditeljičino svojstvo, jer da bi ovakvi ambiciozni književni svjetovi oživjeli u prijevodu, neophodno je temeljito istražiti u autoričinu i svom jeziku kulturu i povijest, kako iz znanstvene perspektive tako i iz one koju ljudi nose u svom iskustvu i iskustvu svojih obitelji, i potom sve to proživjeti vlastitim pojmovnim aparatom pa pretočiti u jezik koji će ostati vjeran izvornom jeziku i zamisli. Zbog čudesno sretne okolnosti da su se u autorici i njezinoj prevoditeljici poklopili zapitanost, zabrinutost, radoznalost, akribija i stvaralački pristup stilu i jeziku, hrvatski čitatelji mogu upoznati jedan književni i spoznajni svijet u svoj njegovoj raskoši.“
O dobitnicima Nagrade odlučivao je sedmeročlani Odbor, koje je i ove godine radilo u sastavu: Dinko Telećan, predsjednik te članovi Ivana Peruško, Marko Kovačić, Ksenija Banović, Anda Bukvić Pažin, Vlatka Valentić i Dubravko Torjanac.
Nagrade će dobitnicima uručiti ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek na svečanosti koja će se održati u četvrtak, 26. ožujka u 13:00 sati u Hrvatskom državnom arhivu.
