vrijeme: 08.07.2026. -
mjesto: Zagreb
Na izložbi će se predstaviti radovi studenata/ica Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Maje Hodžić i Emine Juzunović, Tarika Hodžića, Tee Gluvačević i Samire Osmanović, Une Marzak i Ajle Balijagić, i Samira Plaste, te radovi doktoranada/ica i studenata/ica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Brune Bulaje, Viktora Čakalića, Amee Valentin, Franke Vrljić i Diane Zrnić.
Na otvorenju će govoriti veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević Bajtal, izv. prof. art. Maja Rožman, prodekanica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju i doc. dr. sc. Ema Mazrak s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Povodom obilježavanja obljetnice upisa stećaka na Popis svjetske baštine UNESCO-a, studenti prvog i drugog ciklusa studija Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu učestvovali su u izradi idejnih rješenja za ovaj zajednički izložbeni projekat Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu. Selekciju pristiglih radova, nastalih pod mentorstvom profesora i saradnika različitih odsjeka Akademije u Sarajevu, izvršile su članice Katedre za teoriju i historiju umjetnosti u sastavu: prof. dr. Dubravka Pozderac Lejlić, doc. dr. Lamija Neimarlija, doc. dr. Ema Mazrak, viši asis. mr Anja Bogojević i viši asis. mr Amila Handžić Ferović. Uzimajući u obzir prostorne kapacitete Galerije 112 Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, za završnu selekciju odabrano je pet studentskih radova:
Maja Hodžić i Emina Junuzović (Grafički i Produkt dizajn) - Scacci Tarik Hodžić (Grafički dizajn) - Blueprint
Tea Gluvačević i Sara Osmanović (Grafički dizajn) - Mila i kameni Spavači
Una Mazrak i Ajla Balijagić (Grafički dizajn) - Što jesam ja Samir Plasto (Produkt dizajn) - Diskovi Bosne-Huma-Dalmacije.
Odabrani radovi svjedoče o različitim mogućnostima savremene interpretacije i promišljanja stećaka u stvaralaštvu mladih autora i autorica. Kroz dizajn, ilustraciju, animaciju i oblikovanje predmeta, srednjovjekovna baština reinterpretirana je u skladu sa savremenim vizuelnim jezikom, potvrđujući da stećci i danas predstavljaju prostor novih čitanja, kreativnih istraživanja i dijaloga između prošlosti i sadašnjosti. (...) - Doc. dr. Ema Mazra
Hrvatski dio izložbe posvećene desetgodišnjici upisa stećaka na listu UNESCO-a, koju su zajednički ostvarile države Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija ne polazi samo od lokaliteta u Hrvatskoj na kojima se nalaze stećci, ne polazi od linearne povijesti, orwelijanski izmijenjene povijesti, niti od ideja etnogeneze ili religijske detekcije stećaka. Nasuprot tome doktorandi/ice i studenti/ice polaze od krajobraza gdje su stećci impostirani, njihovih oblika (sljemenaci, sarkofazi i krstače) te ornamentike koja stvara geometrijske zoomorfne i antropomorfne prikaze na stećcima. U svojim radovima oni otvaraju pitanja identiteta, procesualnosti i mjesta, simbola, povijesti i ikonografije. (...) - Izv. prof. dr. sc. Josip Zanki
(Fotografija:
Bluprint, 2026., rad Tarika Hodžića, ALU Sarajevo)
