Preskočite na glavni sadržaj

Izložba Fadila Vejzovića "Dubrovnik kao palimpsest" u Galeriji Dulčić Masle Pulitika

Izložba "Dubrovnik kao palimpsest“, koja predstavlja 20 djela akademskog slikara i grafičara Fadila Vejzovića iz zbirke galerista i kolekcionara Avde Ćimića, otvorena je u ponedjeljak u dubrovačkoj Galeriji Dulčić Masle Pulitika.
vrijeme: 16.11.2026. - 29.11.2026.
mjesto: Dubrovnik
Izložbu je organizirala Nacionalna koordinacija Bošnjaka u RH "Bošnjaci zajedno!“ u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik.

Ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina istaknuo je da izložba pruža uvid u stvaralaštvo Fadila Vejzovića (1943.-2022.), ali i svjedoči o dugogodišnjem prijateljstvu i uzajamnom poštovanju s Avdom Ćimićem (1938.-2026.).

"Njih nije povezivala samo umjetnost, već i zajednički pogled i ljubav prema ovom podneblju, baštini i gradu. To sve pridonijelo je očuvanju ovih djela na okupu, omogućivši da prvi put u cjelini uživamo u Vejzovićevom stvaralaštvu kroz njegov jedinstven umjetnički pogled na grad“, istaknuo je Smokvina.

Autor izložbe Filip Mursel Begović rekao je kako djela Fadila Vejzovića zauzimaju posebno mjesto u zbirci Avde Ćimića.

"Oni su prijateljevali, a Vejzović je i izlagao u njegovoj galeriji na Stradunu. Upravo je to prijateljstvo porodilo i neke od ovih slika. Avdo je Fadila vodio po Dubrovniku, ali i naručivao slike od njega. Ovo je lijepa priča o dvojici ljudi iz Bosne i Hercegovine koji su, svatko na svoj način, bili zaljubljeni u Dubrovnik te mu ostavili nešto bitno“, izjavio je Begović.

U ime obitelji na otvorenju je govorio Vejzovićev sin Enes.

"Fadil Vejzović je iznimno pristojan, skroman i samozatajan čovjek, ali je usprkos svojim karakternim osobinama odlučio večeras doći među nas i podijeliti radost, strast i opčinjenost ljepotom. Svjedočio sam nastajanju većine izloženih djela. Tim više izložba za mene ima posebno i osobno značenje“, rekao je Enes Vejzović.

Izložbu je otvorio potpredsjednik Hrvatskog sabora Armin Hodžić.

"Kultura koja nastaje i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj zaslužuje više pozornosti nego što joj pridajemo. Svako ulaganje u kulturu vraća toj baštini dostojanstvo koje joj pripada. Ovo je tek mali dio duga prema ljudima koji su ostavili trag u Dubrovniku, poput Fadila Vejzovića, književnika Feđe Šehovića te glazbenika Ibrice i Đela Jusića“, rekao je Hodžić.

Fadil Vejzović (Sarajevo, 14. 3. 1943. - Zagreb, 30. 9. 2022.) djetinjstvo i gimnazijske godine proveo je u Sarajevu i Konjicu. Od 1962. do 1966. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Raula Goldonija, kojemu je poslije bio dugogodišnji suradnik.

Od 1969. djelovao je kao samostalni umjetnik i član grupe Brezovica. Od 1970. do 1975. pohađao je poslijediplomski studij grafike i slikarstva kod Clemensa Fischera na Akademiji likovnih umjetnosti u Nürnbergu. U Švicarskoj i Njemačkoj priredio je i prve samostalne izložbe.

Od 1976. do 1986. bio je ilustrator, grafički savjetnik i umjetnički ravnatelj zagrebačkog magazina "Start“. Grafički je oblikovao i ilustrirao brojne kataloge, monografije i bibliofilska izdanja, među kojima je i mapa „Petar Hektorović“ s Veljkom Barbierijem (1987.).

Radio je u ciklusima. Nakon apstraktnih ciklusa "Zid“, "Korak“ i "Let“ (oko 1980.) slijedili su grafički ciklus „Pygmalion“ (1984.-1987.) i slikarski ciklusi „Galatea“ (2002.-2014.) i „Tijelo - svijet“ (2014.-2022.). Posebnu cjelinu opusa čine likovne interpretacije hrvatske renesansne književnosti: Hektorovićeva "Ribanja i ribarskog prigovaranja“, Lucićeve pjesme "Jur nijedna na svit vila“ i Držićeve "Novele od Stanca“. Atelijer mu je desetljećima bio u Medulićevoj ulici u Zagrebu.

Od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu. Posthumno su mu priređene izložbe "Laka je mlados“ u Atriju Palače Sponza na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama (2023.) i "Pozicija“ u Galeriji Kranjčar u Zagrebu (2025.).

Kustosica izložbe za Umjetničku galeriju Dubrovnik je Dora Lučić, a izložba ostaje otvorena do 29. studenoga. (Hina)