Hrvatske nominacije upisane na UNESCO-ov popis Pamćenje svijeta (UNESCO Memory of the World Register)

Registar Pamćenje svijeta je UNESCO-ov program, osnovan 1992. godine, s ciljem promicanja očuvanja i pristupa dokumentarnoj baštini od globalnog značaja, u kojem je već upisan Arhiv Dubrovačke Republike zbog kontinuiteta, količine i vrijednosti građe Državnog arhiva u Dubrovniku u kojem se čuva ukupno 75 arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. - 1808.).

Registre Memoire du monde de l'UNESCO | UNESCO

Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Ministarstvo kulture i medija tijekom više godina koordinirali su proces triju hrvatskih nominacija za upis na prestižan UNESCO-ov popis Sjećanje svijeta (UNESCO Memory of the World Register), tako da je Republika Hrvatska u nominacijskom ciklusu 2024. - 2025. upisala sljedeću dokumentarnu baštinu:

Vita sanctorum Marini et Leonis

Multinacionalnu kandidaturu „Vita Sanctorum Marini et Leonis” Hrvatska je upisala zajedno sa San Marinom i Italijom čime se doprinosi jačanju povijesnih i duhovnih veza između triju naroda. Cilj zajedničke nominacije triju država je zaštita vrijedne svjetske pisane rukopisne i tiskane baštine koja počiva na temeljnom dokumentu „Vita Sanctorum Marini et Leonis“ odnosno rukopisu koji opisuje život svetog Marina, osnivača Republike San Marino, koji se štuje i u Dalmaciji. Riječ je naime o pripovijesti o putovanju klesara Marina krajem 3. i početkom 4. stoljeća s otoka Arbe (danas hrvatski Rab) na dalmatinskoj obali preko obale gornjeg Jadrana na talijanskom poluotoku i rimskog grada Ariminuma (Rimini) do doseljenja na gori Titano, današnjem San Marinu. Rukopis je pohranjen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Torinu, a datira u 8./9. stoljeće. Zajednička kandidatura također se uklapa u promicanje suradnje u okviru EUSAIR (EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region) - Jadransko-jonske inicijative.

Dnevnici Andrije Štampara (1931. - 1939.)

Uz potporu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatski državni arhiv nominirao je dnevnike koje je Andrija Štampar vodio u razdoblju od 1931. do 1938. godine. Riječ je o dijelu osobnog fonda Andrije Štampara pohranjenom u Hrvatskom državnom arhivu koji se sastoji od osam cjelina s ukupno 891 stranicom. Dnevnici su pisani hrvatskim jezikom, s tim da su prve 24 rukopisne stranice, a ostatak je napisan pisaćim strojem. Pružaju jedinstven uvid u napore Andrije Štampara koji je kao zdravstveni stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda i Rockefellerove zaklade radio na promicanju i organizaciju javnog zdravstva u različitim dijelovima svijeta (Europa, SAD, Kanada, Rusija, Daleki istok, posebno Kina) te proučavao i bilježio lokalne zdravstvene prakse tijekom 1930-ih godina prošlog stoljeća.
 
Podsjećamo, Andrija Štampar (1888.-1958.) je bio hrvatski liječnik međunarodnog ugleda, pionir u području javnog zdravstva i socijalne medicine koji je prije gotovo 100 godina inaugurirao koncept univerzalno dostupne i besplatne javne zdravstvene skrbi te isticao važnost zajedničkog rada medicinskih stručnjaka i države u borbi protiv bolesti i bijede te u poboljšanju životnih uvjeta najugroženijih slojeva društva.
 
Dnevnici nude jedinstven pogled na rođenje globalne zdravstvene zaštite kroz oči jednog od najistaknutijih sudionika u povezivanju i ujedinjenju borbe za zdravlje u svijetu. Naime, Štampar će kasnije biti jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije koji je od 1946. godine predsjedao njenom Privremenom komisijom sve do njenog službenog utemeljenja 1948. godine.  Dnevnici su nezamjenjiv i jedinstven izvor za medicinsku, ali i širu javnost kao povijesni prikaz zdravstva kakvo je nekad bilo, pružajući i zanimljive osvrte na zemlje i društva u kojima je Andrija Štampar radio tijekom svojih putovanja dajući uvid i u događaje iza kulisa. Ujedno su to i osobni zapisi čovjeka koji je putovao svijetom i koji se često nalazio u problemima promovirajući svoje stavove i ideje o medicini koja služi ljudima i osigurava pravo na zdravlje za svaku osobu, bez obzira na njezin financijski i društveni status. Tijekom nedavne pandemije  Covida 19 pokazalo se kako su njegovi stavovi  ideje i danas imaju vitalnu važnost za cijeli svijet. 

Kratkometražni filmovi Zagrebačke škole crtanog filma (1956. - 1979.)  

Zajedno s ustanovom „Zagreb film“, Hrvatski državni arhiv nominirao je i zbirku „Zagrebačke škole crtanog filma“ koja se sastoji od 414 filmskih naslova crtanih filmova nastalih u razdoblju od 1956. do 1979. godine na 35-milimetarskoj filmskoj vrpci. Pohranjeni u Hrvatskoj kinoteci Hrvatskog državnog arhiva, ti su filmovi  prepoznatljivog modernističkog izričaja, a nastali su radom autora okupljenih u Studiju za crtani film „Zagreb filma“. Riječ je o razdoblju u kojem slabi praksa socijalističkog realizma, a rad na crtanom filmu koji je stiliziraniji od ostalih filmskih rodova, pruža više slobode u smislu umjetničkog izraza, otvara prostor za eksperimentiranje s formom i bolje trpi provokativnije teme. Crtani filmovi Zagrebačke škole namijenjeni su odrasloj publici, često angažirani i bave se tada aktualnim temama.
 
Značaj Zagrebačke škole prvenstveno je u eksperimentiranju s izrazom, u korištenju tzv. reducirane animacije u kojoj se ne crtaju sve faze pokreta što rezultira efektom nepotpunog kontinuiteta. Ta reducirana animacija koja zanemaruje organske i fizičke zakonitosti pokreta, stil koji je obilježen plošnim geometrijski stiliziranim likovima i pozadinama, ograničenom ili odsutnom prostornom perspektivom u funkciji je razrade teme djela, koje su u slučaju Zagrebačke škole najčešće univerzalna egzistencijalna pitanja ljudske slobode, tjeskobe u suvremenom društvu, otuđenosti pojedinca i dehumanizacije. Te odlike radova Zagrebačke škole crtanog filma prepoznate su na europskoj i svjetskoj razini, što potvrđuje i najprestižnija svjetska filmska nagrada Oscar koju je 1961. godine osvojio crtani film Surogat, jedan od filmova iz nominirane zbirke, djelo autora Dušana Vukotića, ujedno prvi crtani film nastao izvan SAD-a koji je osvojio tu nagradu.
 
Dnevnici Andrije Štampara te kratkometražni filmovi Zagrebačke škole crtanog filma prethodno su upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
 
Galerija fotografija>>>