Predajom kruga zamjeniku gradonačelnika Subotice, na svečanosti pred nekoliko tisuća gledatelja i državnih dužnosnika u središtu grada, okončane su u nedjelju višemjesečne žetvene svečanosti bačkih Hrvata koje oni zovu Dužijanca.
vrijeme: 10.08.2025. -
mjesto: Subotica
Dužijanca je zahvala Bogu i pohvala čovjeku i njegovom radu. To nije samo naše geslo nego je to moto i cjelokupnih aktivnosti koje traju čitavu godinu“, izjavio je predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata koja organizira žetvene svečanosti svećenik Andrija Anišić.
Dodao je da kao organizatori različitim vjersko-pučkim manifestacijama zahvaljuju Bogu na plodovima zemlje no jednaku pažnju posvećuju čuvanju, njegovanju i usavršavanju običaja i tradicije bunjevačkih Hrvata.
"Bunjevci su uvijek hodali uzdignuta čela i čistog obraza, baš kao i mi danas, zahvalni našoj Hrvatskoj, ponosni na svoju zajednicu i lojalni državi u kojoj živimo. Neka živi naša Dužijanca i neka nam je i narednih 115 godina sretna i blagoslovljena«, istaknula je u svojemu govoru u središtu Subotice predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i saborska zastupnica Jasna Vojnić.
Svečanost je započela misnim slavljem u subotičkoj Katedrali svete Terezije Avilske koje je predvodio zrenjaninski biskup Mirko Štefković.
Nakon toga je nekoliko stotina članova domaćih, hrvatskih i gostujućih KUD-ova u narodnim nošnjama, u povorci prošetalo središtem grada.
Na začelju svečane povorke, u posebno ukrašenim karucama bili su predvoditelji „Dužijance“ bandaš i bandašica koji su na gradskom trgu predstavniku grada Subotice uručili kruh od ovogodišnjeg žita.
Subotička Dužijanca, jedan od najprepoznatljivijih simbola bačkih Hrvata, niz je 30-tak manifestacija običajne tradicije kojima oni zahvaljuju Bogu za plodove zemlje.
Žetvene svečanosti počinju u travnju blagoslovom žita na blagdan Markovo i traju do sredine kolovoza kada se u centru Subotice, pred nekoliko tisuća gledatelja, održava središnja proslava kraja žetelačkih radova.
Ovaj se običaj čuva od 1911. kada je prvi puta održana crkvena Dužijanca u župi Svetoga Roka u Subotici.
Izvor: Hina