Hrvatski glazbeni zavod (HGZ), koji će se nakon šest godina obnove i uz svoju 200. obljetnicu osnutka, otvoriti 1. siječnja 2027. kao mjesto susreta na kojemu će se baština i tradicija spajati sa suvremenošću, najavio je u srijedu svoju viziju za budućnost, planove i povratnički program.
vrijeme: 01.01.2027. -
mjesto: Zagreb
„U Hrvatski glazbeni zavod vratit će se naši stari glazbenici i ansambli koji su ovdje djelovali, a privukli smo i puno toga novog, programe u vlastitoj produkciji. Zagrebu i Hrvatskoj ponudit ćemo novi kulturni i umjetnički sadržaj”, rekla je predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković na predstavljanju u Lapidariju Arheološkog muzeja.
„Zgrada je pred samim krajem obnove, rade se zadnja opremanja, imat ćete priliku vidjeti potpuno novo lice HGZ-a utemeljeno na baštini, ali s vizijom u daleku budućnost. Bit će puno sadržaja za djecu i mlade, posvetit ćemo se odgoju publike i u ovo izazovno vrijeme novih tehnologija slaviti ljudsko stvaralaštvo”, poručila je.
Podsjetila je kako su u šest godina od razornog potresa svašta doživjeli i proživjeli, puno neizvjesnosti, a uložili su jako puno mukotrpnog truda sa sviješću i odgovornošću prema kulturnoj baštini, glazbi, kulturi i umjetnosti.
„Kada promišljamo o mjestu koje HGZ zauzima u europskim i svjetskim razmjerima, moram naglasiti da kao udruga građana prijatelja glazbe u kontinuitetu djelujemo od 1827. unatoč svim društveno-političkim mijenama, ratovima i prolaznim sustavima”, ustvrdila je.
„Sačuvali smo neovisnost udruge kroz sva povijesna previranja, što nam daje slobodu, ali i veliku odgovornost da moramo nastaviti biti pokretači kulturnog napretka, jer je to kroz 200 godina hrvatskog identiteta i hrvatske glazbene povijesti HGZ uvijek bio”, dodala je.
Poslovni direktor HGZ-a Boris Trupčević rekao je kako obnovljena zgrada daje infrastrukturu, no njihova najvažnija zadaća je udahnuti joj novi život, jer prostor nije ništa bez ljudi, bez umjetnosti, emocija i radosti, bez susreta.
Ambicija im je, dodao je, stvoriti prostor u kojem se prirodno spajaju umjetnost, znanost, tehnologija i poduzetništvo, mjesto na kojem tradicija nije samo spomenik prošlosti, nego nadahnuće za budućnost te u doba umjetne inteligencije ostaje utočište autentične ljudske kreativnosti i inovativnosti.
„Prije dva stoljeća stari Zagrepčani su imali jednu viziju, ustrajnošću i predanošću stvorili instituciju koja ih je nadživjela. Darovali su glazbu svojem gradu i postavili temelje za sve nove generacije, a mi danas imamo priliku i odgovornost učiniti isto”, napomenuo je.
„Kultura nije luksuz, nije samo estetika i svakako nije sporedna stvar. Ona je duboko utkana u sve što mi jesmo, ona je temeljna društvena infrastruktura koja kreira identitet i stvara zajednicu. Glazbeni zavod će zato biti živo mjesto susreta, pokretač razvoja i snažno svjetlo u srcu grada”, naglasio je.
Raznovrstan program za sva osjetila i sve generacije
Svoj povratak u Gundulićevu ulicu HGZ će obilježiti koncertom otvorenja na kojemu će nastupiti Tamburaški orkestar HRT-a s „Valcerima, polkama i drugim špelancijama”, a već 9. siječnja slijedi koncert u suradnji s bečkim Musikvereinom, programom koji simbolički spaja dvije institucije - dolazi Wiener Concert-Verein, pod ravnanjem Tončija Bilića i uz istaknute hrvatske soliste koji će otvoriti Zlatni ciklus.
Kao središnji svečani trenutak otvorenja najavljen je susret Simfonijskog orkestra HRT-a i Zagrebačke filharmonije, pod ravnanjem Ivana Josipa Skendera, s programom HGZ-ove baštine, koji uključuje djela Berse, Papandopula, Lisinskog, Zajca, Pejačević, uz praizvedbu novog djela Zorana Juranića te Beethovenovu glazbu, čime će među prvima u svijetu obilježiti 200. obljetnicu njegove smrti.
Novo poglavlje donosi i novi prostor - Cantus Ansambl 18. siječnja otvara novu multimedijalnu dvoranu s naprednom digitalnom akustikom i golemim videozidom, dok će se u svibnju održati svjetski gitarski festival, G6 Guitar Summit.
Bit će tu i Festival komorne glazbe, čije umjetničko vodstvo preuzima Petrit Ceku, te CiklusPLUS, koji u središte stavlja istaknute umjetnike mlađe generacije, mini-maraton u povodu 200. obljetnice smrti Beethovena s predavanjima, kvizovima i koncertima.
U HGZ se vraća i Muzički biennale Zagreb, Zagrebački solisti, Zagrebački kvartet, Hrvatski barokni ansambl i mnogi drugi glazbeni brendovi grada, kao i stari ciklusi te programi raznih žanrova koji će pokazati kako glazba može biti opuštena i svima bliska, pa i bebama kroz koncerte namijenjene samo njima.
Pokrenuta je i nova interdisciplinarna platforma HGZ-a, Glazbeni Re:Set, koja povezuje glazbu, neuroznanost i zdravlje, odnosno umjetnost, znanost i medicinu, na čelu s Marijom Pranjić, hrvatskom znanstvenicom s harvardskom adresom.
Tu su i razni posebni programi, „doživljaji za sva osjetila", među kojima i gastronomska, uz plesnjake, balove, prigodne programe za Valentinovo, konferencije, te otvorenje Glazbenog bara 1827, kao i kluba u podrumu do kojega će se dolaziti kroz atraktivni zvučni tunel.
Obnova je omogućena uz financiranje koje je realiziralo Ministarstvo kulture i medija iz EU fondova, te dijelom iz državnog proračuna. (Hina)
