Povodom stote godišnjice rođenja redatelja i slikara Vlade Kristla, na Filmskom četvrtku u Hrvatskom državnom arhivu (dvorana Katalozi) 12. listopada, u 18 sati, prikazuju se Kristlovi beskompromisni filmovi zbog kojih se sukobio s okolinom i emigrirao u Njemačku.
vrijeme: 12.10.2023. -
mjesto: Zagreb
Program uključuje njegovo remek-djelo Don Kihot i kod nas rijetko viđeni Kristlov slovenski film, u svoje vrijeme zabranjeni General / Resni človek. Prikazat ćemo i dva filma uglednih autora Tomislava Radića i Gorana Trbuljaka inspirirana slikarskim djelom Vlade Kristla. Program je nastao u suradnji sa Slovenskim filmskim arhivom pri Arhivu Republike Slovenije i Slovenskim filmskim centrom.
Nakon projekcije o Vladi Kristlu i njegovom djelu govorit će Ana Marija Habjan, urednica knjige Umjetnik otpora: razgovori s Vladom Kristlom. Program je priredio viši filmski arhivist Juraj Kukoč. Ulaz je besplatan.
Vlado Kristl bio je kompleksan i kreativno svestran autor koji je djelovao na području slikarstva, filma i književnosti. Rodio se u Zagrebu 1923., gdje je studirao slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Uz slikarstvo, gotovo je cijeli život stvarao animirane, eksperimentalne i igrane filmove, pisao i objavljivao poetske i prozne tekstove te oblikovao autorska izdanja. Njegovi slikarski radovi u duhu geometrijske apstrakcije, minimalizma i enformela u domaćoj su sredini dosegli gotovo kultni status, jednako kao i njegova filmska ostvarenja nastala u Zagreb filmu u okviru Zagrebačke škole crtanog filma. Kristlov je opus obilježen temeljnom potrebom za beskompromisnim izricanjem specifičnog umjetničkog svjetonazora i odnosa prema društvu te političkom poretku zbog čega je često dolazio u sukobe s okolinom. Zbog cenzuriranja vlastitog rada, 1963. je otišao u München. Do kraja života ostao je u Njemačkoj gdje je nastavio djelovati kao filmski autor, slikar i pisac, pri čemu ga življenje u sasvim drugačijem društvenom uređenju nije ni najmanje „omekšalo“. Nakon odlaska u Njemačku slika isključivo figurativno, a od 1979. do kraja devedesetih predaje na hamburškoj Akademiji likovnih umjetnosti. U Njemačkoj se intenzivno bavi filmom i zahvaljujući hrabrosti i inovativnosti ubrzo postaje jedan od najvažnijih redatelja njemačkog novog filma. Rat, progoni, oduzimanje slobode, sustavi moći i korupcija ključni su pojmovi njegove osobne biografije kao i europske povijesti dvadesetoga stoljeća. Umro je u Münchenu 2004. u 81. godini.
